Mladi tijekom ljetnih mjeseci, ali i općenito kada imaju slobodnog vremena, znaju prekomjerno koristiti digitalnu tehnologiju i društvene mreže. Iako se na taj način povezuju, izražavaju i informiraju, sve je više pokazatelja da pretjerana uporaba tehnologije dovodi do emocionalnih teškoća, gubitka samopouzdanja, zavisti, kroničnog uspoređivanja s drugima te raznih rizičnih oblika ponašanja.
–Ne samo društvene mreže, nego i digitalne tehnologije općenito, pogotovo ako razmišljamo o utjecaju na razvoj dječjeg mozga i o onima najmlađima. Svjesni smo jednako tako da roditelji dosta nekritički tome pristupaju, bez obzira što o tome već puno govorimo, ali očito nedovoljno da bismo ih upozorili. Pogotovo kada su u pitanju roditelji najmlađe djece, ali i djece viših razreda osnovne škole ili srednjoškolaca. Pod utjecajima digitalnih tehnologija, koje djeca prvenstveno koriste kao i mi odrasli za dobivanje jedne količine dopamina, hormona sreće i ugode. Nažalost, zaboravljamo da je cijena koju ćemo platiti mi i naša djeca radi toga kognitivne disfunkcije i oštećenje pažnje koje je već dokazano u nizu kliničkih istraživanja, rekao je ravnatelj Integrativnog centra mentalnog zdravlja Karlovac Igor Salopek.
Istraživanja mjerenja pažnje i radiološka istraživanja pokazala su kako kora mozga, pogotovo njegova siva tvar, atrofira zbog prekomjernog korištenja digitalnih tehnologija, objasnio je Salopek. Dodao je kako se za istraživače isprva mislilo kako gube vrijeme na istraživanju razvoja dječjeg mozga ako ono provodi vrijeme koristeći digitalne tehnologije, ali se danas zna kako dolazi do oštećenja sposobnosti učenja, pamćenja i pažnje.
–Dolazi nam sada na dnevni red nešto sasvim novo, a to je uporaba umjetne inteligencije, poznatije kao ChatGPT. Već danas se u istraživanjima vidi da nivo kognitivnih funkcija dodatno drastično opada u odnosu na one ljude koji ne koriste toliko te tehnologije. Zato želim doista prvenstveno apelirati na roditelje da, kada već imamo određenu štetu i posljedice koje se pojavljuju, doista probajmo na neki način ograničiti korištenje pametnih telefona kod djece i mladih. Nemojmo ih barem poticati na to i pokušajmo im ponuditi alternativu.
Sjajna alternativa i protuotrov za digitalne tehnologije svakako je igra, interakcija i vrijeme koje provodimo s djetetom, izjavio je Salopek. Pojasnio je kako takve aktivnosti stimuliraju neuroplastičnost mozga, a važno je i čitanje knjiga i tekstova na papiru, ne s ekrana. Ne smije se zaboraviti ni fizička aktivnost.
–Doista probajmo kao roditelji, koji smo ipak nešto zreliji od naše djece i koji smo dužni postaviti granice našoj djeci kako bi rasla u zdrave i zrele ljude, ograničiti njihovo korištenje pametnih telefona, i sada kada su na školskim praznicima, i inače.
Salopek je napomenuo i kako ovaj problem više i nema veze s time koje je doba godine ili koje godišnje doba, već s činjenicom da su ljudi postali ovisni o digitalnim tehnologijama i pametnim telefonima koje koriste vrlo nekritički.
–Djeca, koja su nezrela po definiciji djetinjstva, mogu tome pristupiti samo na još manje kritički način, a zato smo mi kao odrasli dužni voditi brigu o tome. Vjerujem da smo svi svjedoci kada sjednemo u kafiću ili restoranu za stol da vidimo kako, nažalost, obitelj sjedi za stolom pri čemu mama, tata i dvoje djece gledaju u svoje mobitele ili roditelji eventualno pričaju zajedno, ali su djeca konstantno ispred ekrana i različitih Youtube filmića i društvenih mreža koje doista uzrokuju velike kognitivne disfunkcije.
S obzirom na manju količinu sunčeve svjetlosti tijekom dana, poremećaji raspoloženja specifičniji su za zimski dio godine, a tijekom ljetnih mjeseci stanje je ipak malo povoljnije, zaključio je Salopek. Trendovi prekomjernog korištenja digitalne tehnologije svejedno su postali već toliko rašireni i globalni da više praktički nemaju veze s mjesecima i godišnjim dobima, stoga uvijek treba paziti da djeca, ali i stariji, ne pretjeruju s njihovim korištenjem.
Izvor naslovne slike: unsplash.com
