Dana 12. srpnja 2025. godine jedan nacionalni medij je objavio članak potpisan općim potpisom „Ekspertni tim Expresa“ pod nazivom: “Milijarde idu u vojne baze kraj Zagreba, a na Jadranu propada sve. Zar se brani samo Zagreb?” ATENA projekt (analiza točnosti medijskih natpisa) je ovu tvrdnju odlučio provjeriti, jer se njom dovode u pitanje postojeći obrambeni projekti RH, ali i budući projekti EU, te NATO saveza. Istovremeno se tvrdnja navedena u naslovu teksta može tumačiti kao namjerno unošenje podjela u društvo po već ustaljenom obrascu kako je to rađeno tijekom Domovinskog rata. Putem optuživanja središnje vlasti u Zagrebu za zanemarivanje drugih dijelova Hrvatske.
U svrhu provjere točnosti tvrdnji koristit će se jedino javno dostupni izvori.
„Milijarde se ukrcavaju u novu vojnu tehniku, u francuske Rafale, njemačke Leoparde, francuske samohodne haubice Caesar, turske dronove Bayraktar, a izvjesno i u turske korvete“
Je li izvjesno kako će RH nabaviti Turske korvete?
Vijeću EU je postiglo dogovor o Instrumentu za djelovanje u području sigurnosti za Europu. Komisija će prikupiti do 150 milijardi eura na tržištima kapitala, čime će se državama članicama EU pružiti financijske poluge za povećanje ulaganja u ključna obrambena područja. Trošak sastavnih dijelova koji potječu izvan Unije, država EFTA-e koje su članice EGP-a i Ukrajine ne bi trebao premašiti 35 % procijenjenog troška sastavnih dijelova krajnjeg proizvoda, čime se u skladu sa sporazumom jača načelo „potrošnje za Europu”. SAFE navodi i jasne uvjete prihvatljivosti za ugovaratelje i podugovaratelje kako bi se osiguralo da ulaganja služe sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i jačaju europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu (EDTIB). Instrumentom SAFE otvara se novo poglavlje u suradnji s trećim zemljama, prema Ukrajini i zemljama EFTA–e koje su članice EGP-a. U zajedničkoj će nabavi moći sudjelovati i zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje, potencijalni kandidati i zemlje koje su s EU-om potpisale partnerstva u području sigurnosti i obrane, kao što je Ujedinjena Kraljevina. Turska ni na koji način ne može sudjelovati u povlačenju sredstava iz programa SAFE.
Stoga, tvrdnja kako je, za potrebe Hrvatske ratne mornarice izvjesna nabava korvete od Turske nije točna.
„Nije lako ministru Ivanu Anušiću. Naslijedio je ministarstvo u kojem uopće ni nema školovanih obrambenih planera već samo kvazi planera. Raspadom SFRJ odlučili smo napustiti školovanje kadra vojnih planera.“
Je li tvrdnja kako MORH i GSOS nemaju obrazovane obrambene planere točna?
Do današnjeg dana na HVU „Dr Franjo Tuđman“ ukupno je obrazovano 27 generacija Ratne škole „Ban Josip Jelačić“. Ona razvija znanja, vještine i stavove kod svojih polaznika koji su od značaja za vojnu službu, s naglaskom na strateškoj izvrsnosti u nacionalnom i međunarodnom okružju, te s ciljem osposobljavanja za obnašanje najviših dužnosti u području nacionalne sigurnosti i obrane. K tome treba istaknuti kako je više stotina časnika školovano na ratnim školama u inozemstvu (National Defense University, Air University, US Army War College – SAD, Francuska – Le Collège interarmées de Défense, Turska Turkish Army War Collegea, Njemačka Führungsakademie der Bundeswehr, Srbija Visoki studij sigurnosti i obrane, Velika Britanija – Royal College for Defense Studies te Kanada – War Collegea), ukupno 361 poslije Domovinskog rata.
Stoga je tvrdnja kako MORH i OS RH nemaju obrazovane planere netočna.
„Evo, veliki hangar vojne zrakoplovne baze u Divuljama kraj Trogira, nekoć čuvena hidro baza Austro-Ugarske i Jugoslavije, jedan je od kapitalnih, prvorazrednih vojnih objekata naše vojske.“
Je li hangar u Divuljama kapitalni i prvorazredni vojni objekt?
Hangar u Divuljama nije, niti treba, niti će ikada biti „kapitalni i prvorazredni vojni objekt“. U važećem Dugoročnom planu razvoja OS RH Divulje su označene kao „letjelište“. Taj status imaju zračna luka Pula i Udbina. K tome, 14 helikoptera Mi-8 iz sastava 93. krila HRZ, predano je u svibnju 2023. godine Ukrajini. Divulje se koriste povremeno, unutar vježbi i aktivnosti OS RH.
Neovisno o tome kakvu će ulogu igrati Divulje u budućnosti, tvrdnja kako je jedan hangar kapitalan nije točna.
„Čak su i PZO sustavi kratkog dometa, novonabavljeni francuski Mistrali, stacionirani u Zagrebu, a za očekivati je da će i PZO sustav srednjeg dometa, o čijoj se kupovini upravo pregovara, također biti udomaćen u Zagrebu.“
Je li točna tvrdnja kako će sustav PZO srednjeg dometa biti udomaćen samo u Zagrebu?
Hrvatska je članica NATO sustava Integrirani sustav protuzračne i proturaketne obrane. Osim nabavke zrakoplova, RH kani nabaviti raketni sustav protuzračne obrane kako je najavio podpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić. Operativni raspored takvog sustava mora biti u skladu s NATINAMDS te EU sustavom za protuzračnu i proturaketnu obranu. Obzirom da RH kani nabaviti 4 bitnice raketnog sustava PZO, posve je jasno kako će isti pokrivati najvažnije dijelove teritorija RH.
Stoga tvrdnja kako će sustav biti udomaćen u Zagrebu je netočna i nestručna.
„I laiku je odmah jasno da je to suludo gomilanje borbenih aviona i helikoptera na samo jednome mjestu fatalna slabost. Svaki obrambeni stručnjak reći će da je takva situacija, u ratu, ravna samoubojstvu.“
Je li točna tvrdnja kako stacioniranje određenih oružnih sustava u miru implicira da će takav raspored imati i u ratu?
Suvremene oružane snage razlikuju dvije temeljne razine organizacije: administrativnu strukturu i operativno raspoređivanje snaga (operational deployment). Dok administrativna organizacija služi za upravljanje vojskom u miru, operativno raspoređivanje određuje kako se snage mobiliziraju i koriste u kriznim ili pak ratnim uvjetima. Time se osigurava stabilna platforma za svakodnevno funkcioniranje vojske, uključujući garnizone, baze, obuku kadra i logističku podršku. Međutim, ova struktura nije nužno optimalna za borbene operacije. S druge strane, operational deployment znači raspoređivanje i manevriranje snaga u stvarnom prostoru i vremenu, u skladu s misijom i procjenom protivnika. To uključuje premještaj jedinica iz stalnih baza na bojišnicu, formiranje operativnih grupa i fleksibilno upravljanje snagama ovisno o ciljevima i terenu. Povjesničari poput Colina S. Graya naglašavaju da je upravo sposobnost brze i učinkovite prilagodbe rasporeda snaga ključ uspješne vojne strategije. Administrativna organizacija bez fleksibilnog operativnog planiranja rezultira statičnom vojskom, lako ranjivom za udare visoke preciznosti. Clausewitz u radu On War još je u 19. stoljeću tvrdio da „organizacija u miru rijetko odgovara zahtjevima rata“ jer rat traži stalnu prilagodbu.
U suvremenim NATO operacijama vidljivo je da snage imaju trajne baze (administrative chain) ali se za svaku misiju formiraju task forces, operativne skupine i modularne borbene grupe. RAND Corporation u svojim studijama o force reposturing naglašava upravo tu razliku: mirnodopska prisutnost omogućuje politički signal i logističku spremnost, ali sama po sebi nije dostatna za provedbu operacija bez fleksibilnog razmještanja. U konačnici, učinkovit operational deployment zahtijeva stalnu obuku, planiranje i sposobnost brzog manevra — a to je često najveći izazov i za moderne profesionalne vojske.
Stoga je tvrdnja kako će oružane snage u slučaju krize i rata ostati na svojim mirnodopskim lokacijama netočna i maliciozna.
„Da se otišlo u karikaturalno i groteskno pokazuje i odnos prema (tehnološki i kadrovski rasturenom) HRM-u, odnosno prema našoj jedinoj ratnoj luci, vojnopomorskoj bazi Lora, koja je od prije koju godinu terminološki postala – vojarna!?“
Je li točna tvrdnja kako je Lora jedina ratna luka HRM?
Ratna luka Lora nije jedina ratna luka. U važećem Dugoročnom planu razvoja OS RH jasno je prikazana luka Vargarola-Pula i ustrojstvene cjeline HRM. Vezano za luku Vargarola DPR OS RH predviđa njeno uređenje i rekonstrukciju.
Obzirom na sve navedeno tvrdnja kako je luka Lora jedina ratna luka nije točna.
Stoga je vijest koja je objavljena NETOČNA i može dovesti čitatelje u brojne zablude i donošenje potpuno pogrešnih odluka, zaključuju Kapetan bojnog broda u mirovini Ivica Mandić i Izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap za ATENA projekt.
Projekt ATENA (Analiza Točnosti mEdijskih NApisa) pokrenut je na prijedlog udruge Institut za istraživanje hibridnih sukoba koja se dugi niz godina, kao udruga ali i njeni članovi a pojedinačnoj razini, bore protiv neistina koje se plasiraju u hrvatski medijski prostor. Institut sukladno utvrđenim ciljevima djeluje na području demokratske političke kulture i međunarodne suradnje. Institut, u skladu s motom Zagrebačkog sigurnosnog foruma – Jačanje Demokracije, zaštita Sloboda i Društva, te s ciljem suzbijanja protudemokratskih i destruktivnih djelovanja, aktivno radi na procesima prepoznavanja protuobavijesti koje utječu na hrvatski medijski prostor. To se planira i provodi tako što se pristupa i promiče znanstvena, stručna, objektivna i neovisna analiza.
