Školska zvona ponovno su označila početak nove nastavne godine. Učenici su se vratili u učionice – neki s uzbuđenjem, drugi s dozom treme – spremni na nova znanja, izazove i prijateljstva. Povratak u školske klupe nije samo znak kraja školskih praznika, već i prilika za svjež početak, nove ciljeve i napredak.
Za mnoge je ovo vrijeme velikih očekivanja: prvašići po prvi put kroče u svijet obrazovanja, maturanti se suočavaju s važnim odlukama, a nastavnici i roditelji s novim odgovornostima. Iako svaki početak nosi dozu neizvjesnosti, on je i prilika za rast, motivaciju i zajedništvo.
Gimnazija trenutno u renovacijama.
–Gimnazija je trenutno smještena na tri lokacije zbog početka jednog značajnog projekta. Nakon Nove godine svi gimnazijalci preselit će se u novo obnovljene, klimatizirane učionice s promijenjenim stropovima i novim prozorima. Riječ je o milijunskom projektu koji se provodi u prostorima velike zgrade gimnazije, zbog čega je 12 razrednih odjela privremeno smješteno na veleučilište. Osam razrednih odjela nalazi se u maloj gimnaziji, a dio u ekonomskoj školi. Nažalost, zbog ograničenog prostora i rasporeda na tri lokacije, nastava se trenutno odvija u dvije smjene, no vjerujemo da će djeca uspješno izdržati do preseljenja u novo uređene prostore nakon Nove godine, kazala je zamjeica županice Vesna Hajsan Dolinar.
Od gimnazijalaca nitko nije pokazivao veće nezadovoljstvo, a dobar primjer bili su im kolege iz Medicinske škole Karlovac. Medicinari su do sada pokazali veliko strpljenje, ignorirajući veće udaljenosti do bolničke prakse i do prijevoza.
Završeni radovi na Mediciskoj školi: učenici i profesori presretni renovacijama.
–Ako pogledate unatrag, svake godine, zapravo u svakom periodu, uređujemo neku od srednjih škola. Počeli smo s Industrijsko-obrtničkom školom, koja je dobila lijepe učionice. Zatim je Tehnička i trgovačka škola ušla u RCK, a sada je na redu Medicinska škola. Ono što ste spomenuli doista se odnosi na upis u prvom upisnom roku. Upravo zbog toga otvorili smo još jedan razred u Ogulinskoj gimnaziji, kako bi i djeca s područja Ogulina, ali i s Ličko-senjske te Primorsko-goranske županije, koja su upisnici naših srednjih škola na području Ogulina, mogla pohađati školu bez nužnog smještaja u domu. Medicinska škola doista se upisuje u prvom roku, posebno jer sada imamo četvrtu godinu programa farmaceutskog tehničara, koji je opremljen vrhunskim kabinetom. Učenici mogu pripremati kreme, kuhati sirupe, koristiti kapsulirku – više se ne radi s praškom u vrećicama, nego u kapsulama. Tu je i spektrofotometar za znanstvene istraživačke radove. Svaki kabinet, a posebno ovaj, opremljen je na najvišoj razini, kaže Hajsan Dolinar.
Strukovno i sportsko obrazovanje u Karlovačkoj županiji: Učenje kroz praksu i vrhunska oprema za buduće profesionalce.
–Ono što danas radimo jest učenje temeljeno na radu, iskustvu i stjecanju znanja i vještina – ne iz knjiga, ne s katedre, nego stvarno kroz praktičnu nastavu na vrhunskoj opremi. Ako govorimo o srednjoškolskom strukovnom obrazovanju, želimo, a to već provodimo kroz tri škole i desetke zanimanja, da djeca, kada jednog dana uđu u stvarni sektor, u obrtništvo ili gospodarstvo, imaju iskustvo rada na opremi koja je identična onoj u industriji. Već smo spomenuli – naša tehnička škola jedina u državi ima robot za zavarivanje. Osim toga, škola posjeduje pet osmostranih glodalica, tokarnice i druge robote, opremu koja je ista ili čak bolja od one u nekim tvrtkama poput HS Produkta ili General Electrica. Cilj nam je da učenik, nakon završetka strukovnog obrazovanja, već idući dan može raditi u radionici ili proizvodnji na istoj opremi, bez prilagodbe i dodatnog učenja. Isto vrijedi i za Medicinsku školu. Primjerice, farmaceutski tehničari i fizioterapeuti imaju svu potrebnu opremu kao u najboljim poliklinikama za fizioterapiju.
Dožupanica je napomenula da Medicinska škola ima gotovo svu potrebnu opremu za praktičnu nastavu, osim robota za spinalne bolesnike, koji nisu dio standardnog sustava javnog zdravstva, već nadogradnja fizikalne terapije. Istaknula je da medicinske sestre vježbaju vađenje krvi na lutki koja prati sve vitalne funkcije, a učenici mogu pratiti tlak, otkucaje srca i ostale parametre tijekom simuliranog poroda. Naglasila je kako škola ima sve osim operacijske sale, a smještena je preko puta bolnice, te vjeruje da će uskoro postati peti regionalni centar kompetentnosti u županiji. Posebno je istaknula sportsku gimnaziju u Dugaresi, koja broji 18 do 20 upisanih učenika.
–Mnogo je djece koja imaju status sportaša. Veliki broj njih ne može redovito pohađati nastavu zbog različitih kategorija natjecanja, bilo na regionalnoj ili državnoj razini. Svi učenici sa statusom sportaša, kada se u Nispušu otvori program, upisuju sportsku gimnaziju i odmah biraju svoj sport putem padajućeg izbornika. Primjerice, ako je učenik košarkaš, automatski se povezuje sa sportskim košarkaškim savezom, a uz ocjene i sportske rezultate dobiva bodove. Prednost ovog programa u gimnaziji, koja inače ima opći program, je što sportaši pohađaju nastavu prema redovnom programu, ali imaju dogovorena ispitivanja i opravdane izostanke vezane uz sportska natjecanja. Veseli nas što, osim učenika s područja Karlovačke županije, imamo i učenike iz Ličko-senske županije. Omogućuje se toj djeci, koja možda bi upisala upravo zbog zahtjevnosti programa, neki jednostavniji program, da kroz dogovore ispitivanja i imaju opravdane sate pa mogu pohađati gimnazijski program.
Europska uredba i balansiranje broja gimnazijalaca s deficitarnim zanimanjima.
–Imamo 19 % gimnazijalaca u našoj županiji, sada je možda nešto više, no trend bi bio između 25 % i 30 % kao optimalno. Ako bi svi gimnazijalci koji završe fakultete ostali raditi i živjeti u Hrvatskoj – a upravo na tome se radi – imali bismo pozitivan učinak. Radna mjesta su dobro plaćena, a ako pogledamo statistiku: 2017. je bilo 5.900 nezaposlenih, a danas je u Karlovačkoj županiji nezaposlenih svega 1.300. Svatko tko može i hoće raditi, a nije bolestan ili ne koristi socijalne potpore, danas je zaposlen. Četvrta smo županija po visini plaća u realnom sektoru, odmah nakon Grada Zagreba, Zagrebačke i Primorsko-goranske županije. To pokazuje da je lijepo živjeti i raditi ovdje. Primjerice, nitko se nije javio u prvom krugu na natječaj za energetsku obnovu Gimnazije u Ogulinu i Šumarske škole – poduzetnici su prebukirani i rade maksimalno. Dakle, posla ima, a interes za gimnazijske programe se smanjuje: u Karlovačkoj gimnaziji bilo je 174 slobodna mjesta, a upisano je 124 učenika, dok u Ogulinskoj jezičnoj gimnaziji nemamo nijednog upisanog učenika. Srećom, trend upisivanja u strukovne obrazovne programe se povećava.
Dožupanica Hajsan Dolinar istaknula je kako su zanimanja poput bravara, tokara, CNC operatera i alatničara danas preimenovana u Operater za strojnu obradu, dok su limar i proizvođač PVC i drvene stolarije sada Izrađivač/Monter strojarskih konstrukcija, a vodoinstalater i instalater grijanja i plina postali Monter strojarskih instalacija. Svi ovi programi u prvom krugu upisa bili su popunjeni, što pokazuje veliki interes za strukovna zanimanja.
–Novi kurikulumi i suvremeni načini poučavanja omogućuju učenicima stjecanje praktičnih vještina koje su tražene na tržištu rada. Dobri i vješti obrtnici mogu postati majstori, samostalno zarađivati i osigurati pristojan život svojoj obitelji, rekla je dožupanica.
Otvorenje Centra kompetentnosti u Karlovcu: Dožupanica Hajsan Dolinar o punom funkcioniranju i budućim prilikama za mlade.
–Radi se o doista prekrasnom prostoru od 3.400 m². U prizemlju se nalazi odjel za ugostiteljstvo i turizam, prekrasna slastičarnica te kuhinja čija oprema, vrijedna milijun eura, prema do sada viđenom, rijetko gdje postoji u našoj županiji. Od različitih vitrina i namještaja do sofisticiranih uređaja, sve što se prikazuje u ekskluzivnim emisijama može se pripremiti u tim kulinarskim praktikumima. Iako je prostor otvoren u veljači, oprema je bila postavljena ranije, a ovaj period služio je za prilagodbu i edukaciju profesora, jer su u pitanju najsuvremeniji alati, strojevi i uređaji. Na prvom katu smješteni su odjeli strojarstva, hidraulike, pneumatike i informatike, s najsuvremenim robotima, alatima i uređajima u kojima će djeca stjecati znanja i vještine. Na drugom katu, također na tisuću kvadratnih metara, nalazi se odjel elektrotehnike, opremljen najmodernijom tehnologijom. Bitno je naglasiti da se još uvijek polako završava prilagodba svih sudionika u odgoju i obrazovanju na ovu specijaliziranu opremu, iako su učenici koji su završili u lipnju prošle godine već imali priliku pratiti nastavu i iskusiti rad na toj opremi.
Hajsan Dolinar je istaknula da su izazovi ovog projekta bili iznimni. Projekt je trebao krenuti prema planu, s gotovim projektom i završenom eks ante provjerom javne nabave, no nakon potresa trebalo je većinu radova ponovno razgraditi i prilagoditi projekt, što je odgodilo radove za osam mjeseci. Ukupna vrijednost projekta iznosi 15 milijuna eura, od čega je 5 milijuna namijenjeno samoj gradnji, dok je oprema za strojarstvo i elektrotehniku vrijedna 3,4 milijuna eura, a za ugostiteljstvo i kulinarstvo milijun eura. Hajsan Dolinar je naglasila da će učenici u ovim prostorima moći praktično raditi i stjecati znanja koja će ih pripremiti za rad u gospodarstvu nakon završetka srednjestrukovnog obrazovanja.
Restoran u TUŠ-u nastavlja s radom, a radit će i onaj u RCK.
–Radit će kao kafić, a ravnatelj će vjerojatno rasporediti određene aktivnosti; moguće je da će se slastice također pripremati i prenositi u okviru škole, ovisno o broju kuhara, slastičara i pomoćnog osoblja. Ono što je posebno važno naglasiti kod Centra kompetentnosti jest da se ne radi samo o poučavanju djece i učenju na najsuvremenijoj opremi, već i o iznimnoj poveznici s gospodarstvom, zbog čega je centar i kreiran. Očekujemo da će eksperti iz gospodarstva, među kojima treba spomenuti dr. Marka Filipovića, koji je od 2019. godine sudjelovao u specifikaciji opreme i povezao nas s najboljim proizvođačima robota u Europskoj uniji, prenijeti svoje iskustvo našim učenicima. Time je omogućeno da u trećem razredu određeni postotak satnice vode upravo eksperti iz gospodarstva, prenoseći praktična i teoretska znanja iz stvarnog sektora. Ovo je također prilika za povezivanje s obrtničkom i gospodarskom komorom.
Dožupanica Hajsan Dolinar je rekla kako Tehnička škola trenutno ima 88 partnera iz realnog sektora, uključujući obrtničku i gospodarsku komoru, poduzetnike, firme i obrtnike, koji su svi povezani s Centrom kompetentnosti. Centar nije samo mjesto stjecanja praktičnih znanja i vještina, već ga očekuju i kao centar inovacija. Na toj opremi provodit će se istraživanja, mjerenja čvrstoće i drugi eksperimenti koje obrtnici i gospodarstvenici ne mogu obaviti u svojim proizvodnim halama, a neki će poslovi dolaziti i kao dodatni prihod za školu.
Hajsan Dolinar je dodala da su profesori škole već posjetili CERN i brojne istraživačke centre u Europi, te da Centar kompetentnosti nadilazi granice same škole, grada ili županije. Riječ je o prostoru u kojem se znanja mogu razvijati, primjenjivati i vraćati kroz proizvode i istraživačke rezultate, ne samo u Hrvatskoj, već i širom Europe, pa i šire.
Ekonomska škola prilagodila upisne kvote potrebama tržišta rada.
–Kad radimo upisnu politiku svake školske godine, na početku surađujemo sa Zavodom za zapošljavanje. Sve naše upisne kvote povezane su s potrebama tržišta rada i točno pratimo koliko i kojih stručnjaka ima na Zavodu te gdje se zapošljavaju. Teško je reći da većina veterinarskih tehničara doista radi u struci – nažalost, neki rade u kafićima, kao konobari, a slično je i s ekonomistima naše Ekonomske škole. Nismo ukinuli nijedno zanimanje, ali smo smanjili upisnu kvotu. To znači da pola razreda, odnosno 14 učenika, upisuje staro zanimanje ekonomist, koje se danas naziva referent za poslovnu ekonomiju, s nešto izmijenjenim i unaprijeđenim kurikulumom prilagođenim potrebama tržišta rada. Preostalih 14 učenika, ukupno 28, upisuje upravno-poslovni referend, nekadašnji poslovni tajnik, također s unaprijeđenim kurikulumom. Također, nekadašnji hotelijersko-turistički tehničar, danas turistički tehničar destinacije, upisalo je 20 učenika. Sva zanimanja ostaju aktivna, ali je broj upisanih smanjen kako bismo usmjerili učenike prema onim zanimanjima koja tržište rada trenutačno traži.
Dožupanica je rekla da promjena uključuje samo nazive zanimanja te da više neće biti rotacije kao ranijih godina – primjerice, da se jedne godine upisuje referent za poslovnu ekonomiju, a druge turistički tehničar destinacije, što je ograničavalo izbor učenika. Sada su kvote raspodijeljene pola-pola: u prvom razredu svi slušaju opće obrazovne predmete, a nakon drugog razreda usmjeravaju se prema strukovnim programima svog zanimanja.
Tko se upisao u Prirodoslovnu školu Karlovac?
–Sve ono što se po pravilniku o zanimanjima može spajati i razdvajati, mi spajamo. U Prirodoslovnoj školi upisano je ovako: tehničar nutricionist – 12 učenika, veterinarski tehničar – 15 učenika, cvjećar – 9 učenika i poljoprivredni gospodarstvenik – 4 učenika.
Najveća ulaganja Karlovačka županija ima u školstvo.
–Više od 30 milijuna eura odnosi se na ugovorene projekte na gradilištima školskih i sportskih dvorana te dogradnji škola za rad u jednoj smjeni. Od toga smo oko 20 milijuna eura povukli iz Europske unije, iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a ugovoreno je s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, temeljem prijava naših dvorana gdje je Karlovačka županija bila prijavitelj. Kao što smo zaključili u ovom drugom dijelu i što je županica izrekla – doista je blagodat živjeti i raditi s takvim entuzijazmom kada su ovakve prilike prisutne u svim resorima koje Karlovačka županija obuhvaća i za koje je nadležna.
Istaknula je kako je u zdravstvo i predškolski odgoj, uključujući 14 vrtića na području Karlovačke županije, uloženo značajno iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Trenutno se gradi sedam školskih dvorana, među kojima je trodjelna dvorana u Dugaresi, dogradnja prve osnovne škole u Ogulinu vrijedna dva milijuna eura, te dogradnja Osnovne škole Slava Raškaj u Ozlju s tri učionice i knjižnicom. Istaknula je i otvaranje nove kuhinje u ponedjeljak, koja omogućuje pripremu zdravih obroka za djecu – primjerice pileći batak s mrkvom i prilogom, što ranije nije bilo moguće. Kada je obišla drugi i treći razred, primijetila je da na tanjurima nije ostalo ništa, što joj je ispunilo srce zadovoljstvom. Projekt nove kuhinje u Ozaljskoj osnovnoj školi vrijedan je 174 tisuće eura, a dogradnja uključuje i tri učionice, knjižnicu te dvodijelnu dvoranu, projekt vrijedan 6 milijuna eura.
–Zatim kreću naši projekti izgradnje školskih dvorana u Cetingradu, Lasinji, Generalskom Stolu, Oštarijama i Bariloviću. Riječ je o projektima čija vrijednost iznosi između 2.200.000 i 2.900.000 eura. Neke dvorane imaju, osim jednodjelne dvorane od 405 m² (27 × 15 m), i malu dvoranu od 80 m². Tribine za sada nisu predviđene. Okoliš je također velik: u Bariloviću se grade dva prekrasna igrališta, a u Ozlju su predviđeni vanjski tereni i veliko igralište. Prije toga izgrađene su dvorane u Kamanju i u Jarćem Polju. Trenutno čekamo suglasnost za dvoranu u Slunju, a posebno nas veseli što smo, zajedno s Ministarstvom, kreirali projekt neuvjetnih učionica. To je novi poziv koji očekujemo da će biti raspisan kroz mjesec dana za škole koje su u jednoj smjeni, gdje je potrebna dogradnja zbog konstantnog povećanja broja djece. Na primjer, škola u Draganiću ima 10 učioničkih prostora za 13 razrednih odjela, pa smo ove školske godine pregradili hol kako bi djeca mogla pohađati nastavu u jednoj smjeni. Riječ je o cijelodnevnoj školi s 30 nastavnih i vanškolskih aktivnosti. Osim dogradnje prve osnovne škole u Ogulinu i škole u Ozlju, dograđuje se i škola u Draganiću čim raspis natječaj bude otvoren.
Hajsan Dolinar kaže kako kreću s dogradnjom škole u Jarčem Polju, iako je već izgrađena dvorana, uključujući kuhinje i potrebne specijalizirane učionice. Istaknula je da će ta cijelodnevna škola napokon u potpunosti zaživjeti, zahvaljujući sinergiji roditelja, profesora, učitelja i uprave škole. Djeca sada imaju pristup besplatnim instrukcijama, dopunskoj nastavi, dodatnoj nastavi za darovitu djecu, doručku i ručku, te oko 30 različitih izvannastavnih aktivnosti koje ranije nisu mogli koristiti. To uključuje školu skijanja, tenis, kulturne programe, robotiku i druge aktivnosti po izboru učenika. Hajsan Dolinar dodaje da se trenutno pripremaju projekti za uređivanje kuhinja u područnim školama kako bi se mogle pripremati i doručak i ručak prema propisanim normativima i standardima.
–Doista je riječ o velikom zamahu, i tome valja zahvaliti Vladi Republike Hrvatske na svim povučenim sredstvima – 2,7 milijardi eura za školstvo, predškolsko, osnovno školstvo i strukovno obrazovanje kroz centre kompetentnosti. Dodatno, riječ je o značajnim sredstvima koja treba pažljivo projektirati. Mi smo se pripremali dvije godine prije poziva NPO-a za dvorane, imali smo sve građevinske dozvole i projekte spremne. To je dokaz naše škole i dvorane u Ozlju, gdje smo, nakon Caftata, bili drugi u državi po dobivenoj suglasnosti za dogradnju škole. Moram spomenuti i neke druge programe, poput smještaja starijih i nemoćnih, o kojima također treba brinuti.
Zaključila je da su vrtići i kvalitetno obrazovanje izuzetno važni, a roditelji svojim angažmanom dali su zalog za budućnost te zaslužuju da djeca u svojoj “zlatnoj dobi” budu smještena u najboljim uvjetima. Svjesni su da trenutno nema dovoljno domova za starije i nemoćne, no primjeri poput zajedničkog projekta u Dugaresi – uz ulaganje Karlovačke županije od 3 milijuna eura i ukupno 12 milijuna – omogućuju 157 novih smještajnih kapaciteta. Sličan projekt postoji i u Slunju s oko stotinjak mjesta. Ministar je obećao dodatne pozive za cijelu državu, što znači da će i na području županije biti moguće prijaviti još smještajnih kapaciteta za općine spremne s projektnom dokumentacijom. Zaključila je da sredstava i mogućnosti ima dovoljno, ali je ključna spremnost za njihovu realizaciju.
