Na informativnom portalu Sputnik Srbija, koji djeluje kao dio međunarodne mreže ruske novinske agencije i radijske postaje Sputnik pod upravom državne agencije Rossiya Segodnya, dostupna je posebna tematska rubrika pod nazivom „Specijalna operacija u Ukrajini: Sve o specijalnoj vojnoj operaciji Rusije za demilitarizaciju i denacifikaciju Ukrajine“. U okviru te rubrike redovito se objavljuju članci, analize i videozapisi političko-vojne tematike koji prate djelovanje ruskih snaga na području Ukrajine.
Ne ulazeći u sam sadržaj članaka, analiza i drugih sadržaja dostupnih u navedenoj tematskoj rubrici, ovdje su se iz ATENE usmjerili na sam naslov tematske rubrike i pojmove poput „specijalna vojna operacija“ i „denacifikacija“: „Specijalna operacija u Ukrajini: Sve o specijalnoj vojnoj operaciji Rusije za demilitarizaciju i denacifikaciju Ukrajine“
Evo što kažu u analizi:
Ad 1.
Rusija ne provodi specijalnu vojnu operaciju, već otvorenu vojnu agresiju na Ukrajinu.
„Specijalna vojna operacija“ kao pojam prvi puta je navedena u pismu ruskog predsjednika Vladimira Putina koje je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih Naroda uputio stalni predstavnik Ruske Federacije pri Ujedinjenim narodima Vassily Nebenzia 24. veljače 2022. godine. U dokumentu se prenosi poruka predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina ruskim građanima kako je, temeljem Glave VII. i članka 51. Povelje Ujedinjenih Naroda, odlučio provesti potrebne „mjere“ u svrhu obrane Ruske Federacije. Na stranici 6/8 navedenog pisma, prvi puta se spominje kako je odlučeno da će se provesti „specijalna vojna operacija“ uz odobrenje Vijeća Ruske federacije i uz pomoć (op.a. samoproglašene) Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike.
U Glavi VII. i članku 51. Povelje Ujedinjenih Naroda stoji sljedeće: „Ništa u ovoj Povelji ne dira prirodno pravo individualne ili kolektivne samoobrane u slučaju oružanog napada na nekoga Člana Ujedinjenih naroda sve dok Vijeće sigurnosti ne poduzme mjere potrebne za održavanje Međunarodnog mira i sigurnosti. Mjere koje Članovi poduzmu u vršenju toga prava samooobrane odmah se dojavljuju Vijeću sigurnosti i nipošto ne diraju u ovlasti i dužnosti Vijeća sigurnosti da na temelju ove Povelje djeluje svakog časa na način koji smatra potrebnim za održavanje ili uspostavljanje Međunarodnog mira i sigurnosti.“
Iz navedenog teksta razvidno je kako su ruske vlasti manipulativno odlučile iskoristiti članak 51. iz Glave VII. Povelje Ujedinjenih Naroda kako bi pokrenuli agresiju na Ukrajinu. Međutim, pravno gledano, djelovanje Ukrajine nije predstavljalo oružani napad protiv Ruske Federacije. Štoviše, sam članak 51. Povelje Ujedinjenih Naroda ne priznaje pravo na preventivnu samoobranu.
Nadalje, ako pokušamo sagledati stvar iz vojne i vanjskopolitičke optike Ruske Federacije, razvidno je kako ruske vlasti na temelju sigurnosnih procjena iskoristile samoproglašene republike (Donjecka Narodna Republika i Luganska Narodna Republika) kako bi opravdali pokretanje agresije na Ukrajinu. Međutim, samoproglašene Donjecka Narodna Republika i Luganska Narodna Republika nisu članice Ujedinjenih Naroda niti su međunarodno pravno priznate države (izuzev Ruske Federacije koja ih je priznala kao države). Štoviše, samoproglašene republike nalaze se na državnom i međunarodno priznatom teritoriju suverene, samostalne i neovisne Republike Ukrajine.
Pojmovi vojna operacija i rat spominju se u radovima kao što su Evolution of Military Operations Perception autora izv. prof. dr. sc. Petera Spilýa iz slovačke Akademije oružanih snaga generala M. R. Štefánika (Armed Forces Academy of General M. R. Štefánik), u priručniku američke vojske Department of Defense Dictionary of Military and Associated Terms iz 2010. godine te rječniku NATO saveza AAP-06 iz 2020. godine. Prema tumačenju Spilýa, vojna operacija opisuje se kao organizirana vojna djelatnost na strateškoj, ali i taktičkoj razini ratovanja. Prema priručniku Department of Defense Dictionary of Military and Associated Terms, vojna operacija je planirana i koordinirana aktivnost oružanih snaga s jasno određenim ciljem, vremenom i snagama. Dijeli se na borbene (ofenzivne akcije) i neborbene (evakuacija, humanitarna ili potpora miru) operacije te se provodi u ratu ili izvan njega. U smislu vojne doktrine, vojne operacije mogu se povezati u veće operacije ili kampanje kojima se ostvaruju određeni operativni ili strateški ciljevi.
S druge strane, rat je stanje šireg oružanog sukoba među državama koji, prema tumačenju Karla Von Clausewiza (djelo O ratu), ima politički cilj te je klasično shvaćen kao „produžetak politike“. Nadalje, indikativno je kako u Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. kolovoza 1949. godine, stoji kako Konvencija stupa na snagu u slučaju objavljivanja rata ili svakog drugog oružanog sukoba koji izbije između dvije ili više zemalja potpisnica, čak i ako jedna od njih ne priznaje ratno stanje. Prema tome, jasno je kako postoji mogućnost da države u određenim okolnostima de facto ne priznaju postojanje rata. Stoga je Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) opravdano klasificirao trenutno stanje kao međunarodni oružani sukob, odnosno rat između Ukrajine i Rusije.
Praćenjem stanja na terenu od samih početaka, evidentno je kako Rusija provodi kontinuirane vojne ofenzive i okupaciju dijelova ukrajinskog teritorija što se jasno u međunarodno pravnom smislu klasificira kao agresija. Da je tome tako potvrđuju nam zaključci iz Rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih Naroda od 2. ožujka 2022. godine u kojima jasno stoji kako se radi o agresiji, odnosno uporabi „oružane sile od strane države protiv suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti druge države.“
Ad 2.
Rusija ne provodi „specijalnu vojnu operaciju“ kako bi denacificirala Ukrajinu jer isto nije moguće.
Pojam „denacifikacija“ nije stvaran niti legitiman cilj u vojnom, političkom i diplomatskom smislu jer u Ukrajini nema nacističkog režima. Ukrajina je samostalna, suverena i demokratska država s legalno izabranim institucijama vlasti. Da se radi o propagandi, potvrđuje nam i članak Statement on the War in Ukraine by Scholars of Genocide, Nazism and World War II u kojem su najrelevantniji svjetski stručnjaci za pitanja holokausta i Drugog svjetskog rata svojim potpisom (oko 250 osoba) potvrdili da u Ukrajini nema nacizma, već da se radi o propagandi i izmišljenim razlozima za pokretanje agresije na Ukrajinu.
Zaključak
Prema analizi ATENE zaključak je sljedeći: Korištenjem propagandnih narativa poput „specijalne vojne operacije“ i „denacifikacije“, Rusija sustavno nastoji iskriviti stvarnost sukoba u Ukrajini, prikazujući vlastite napadne aktivnosti kao legitimnu obranu. Ti termini počivaju na neutemeljenim tvrdnjama i služe za stvaranje lažne percepcije u javnosti, mobilizaciju domaće populacije te opravdavanje vojnih djelovanja. Naziv tematske rubrike „Specijalna operacija u Ukrajini: Sve o specijalnoj vojnoj operaciji Rusije za demilitarizaciju i denacifikaciju Ukrajine“ stoga je netočan i manipulativan jer polazi od iskrivljenog prikaza stvarnosti i navodi čitatelje na pogrešne zaključke. Cijeli zaključak pogledajte na njihovoj stranici.
Izvore i fotografije može se pronaći na stranicama Atene.
Projekt ATENA (Analiza Točnosti mEdijskih NApisa) pokrenut je na prijedlog udruge Institut za istraživanje hibridnih sukoba koja se dugi niz godina, kao udruga ali i njeni članovi a pojedinačnoj razini, bore protiv neistina koje se plasiraju u hrvatski medijski prostor. Institut sukladno utvrđenim ciljevima djeluje na području demokratske političke kulture i međunarodne suradnje. Institut, u skladu s motom Zagrebačkog sigurnosnog foruma – Jačanje Demokracije, zaštita Sloboda i Društva, te s ciljem suzbijanja protudemokratskih i destruktivnih djelovanja, aktivno radi na procesima prepoznavanja protuobavijesti koje utječu na hrvatski medijski prostor. To se planira i provodi tako što se pristupa i promiče znanstvena, stručna, objektivna i neovisna analiza.
