Danas se širom svijeta obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja, dan posvećen podizanju svijesti o važnosti očuvanja psihičkog zdravlja, prevenciji mentalnih poremećaja i pružanju podrške osobama koje se suočavaju s izazovima mentalnog zdravlja.
–Važno ga je obilježavati jer i dan danas je jako prisutna stigma prema osobama koji imaju različite mentalne poremećaje i bolesti. Ljudi se srame. Što je možda iz ovog naše kuta neobično danas u 21. stoljeću reći, ali to je tako i trebamo priznati da postoji stigma prema tim ljudima, postoji stigma prema profesiji koja pomaže tim ljudima i ako govorimo o tome, ako ljude educiramo, ako govorimo o svojim iskustvima na kraju krajeva, a takav jedan dan kao što je svjetski dan mentalnog zdravlja nas dodatno potiče na to, kazao je psihijatar i voditelj Integrativnog centra mentalnog zdravlja, Igor Salopek.
Salopek upozorava na važnost ispravnog razumijevanja mentalnih poremećaja i dijagnoza.
–Prvo ću preuzeti odgovornost na sebe i na struku jer nedovoljno smo prisutni u javnosti i nedovoljno činimo ono što se zove psihoedukacija. I mi kao struka smo dužni i to je dio našeg identiteta liječničkog i profesionalnog da uz liječenje uvijek doprinosimo i prevenciji i edukaciji. To se zove zdravstvena pismenost. Ljudi, ako nisu nekad imali prilike čuti, dobiti provjerenu informaciju, tražit će ih na mjestima koja su manje provjerena. Danas živimo u doba influencera, društvenih mreža koji će naravno imati svoj narativ i na temelju čega će ljudi zaključivati, pogotovo mladi ljudi i o sebi, objasnio je.
Salopek naglašava kako mnogi mladi ljudi pogrešno interpretiraju simptome ili sebe sami dijagnosticiraju, primjerice s poremećajem ADHD-a. Pojašnjava da dijagnoza zahtijeva stroge protokole i stručno ispitivanje. Također upozorava na utjecaj suvremenog života i tehnologije na mentalno zdravlje.
–Zapelo je između ostalog u dostupnosti skrbi za mentalno zdravlje. Zato se ljudi obraćaju umjetnoj inteligenciji – jer je dostupna i odmah. Nema čekanja, liste čekanja, uputnica. Problem je što se ne radi o profesionalcu, nego o tehnologiji koja je vrlo ograničena i koja može sugerirati destruktivne smjernice. Isto vrijedi za stil života danas – digitalni svijet stvara površne odnose. Fizički smo okruženi ljudima, ali emocionalno smo sami. Čovjek je hipersocijalno biće i za mentalno zdravlje trebamo kvalitetne odnose. Ako svoje emocije ne možemo regulirati kroz bliske ljude, tražit ćemo to u kemiji – alkoholu, drogama, psihoaktivnim tvarima, kaže Salopek.
Kvalitetni međuljudski odnosi ključni su za mentalno zdravlje. Površni kontakti ne pružaju stvarnu emocionalnu podršku, dok bliski obiteljski i prijateljski odnosi djeluju kao prirodna prevencija. Mentalni izazovi različito pogađaju životne dobi – mladima prijeti depresija i zlouporaba psihoaktivnih tvari, dok stariji češće osjećaju osamljenost. Podrška bliskih osoba i stručna psihoterapija pomažu u razvijanju učinkovitih strategija suočavanja. Ovaj dan podsjeća na to da je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko zdravlje te da je razgovor o stresu, anksioznosti, depresiji i drugim problemima ključan za prevenciju i pomoć.
