U listopadu, mjesecu borbe protiv raka dojke, liječnici ponovno upozoravaju: bolest sve češće pogađa i mlađe žene. Kirurg dr. Suad Crnica ističe da medicina ulazi u novo razdoblje — ono u kojem genetika može spriječiti nastanak karcinoma prije nego što se uopće pojavi.
Listopad je tradicionalno posvećen borbi protiv raka dojke. Brojne kampanje i javnozdravstvene akcije tijekom ovog mjeseca usmjerene su na edukaciju, potporu i prevenciju — ali i na važnu poruku da rak dojke nije kraj, nego izazov koji se može pobijediti.
Kako kaže kirurg dr. Suad Crnica, unatoč brojnim kampanjama, broj oboljelih i dalje raste.
-Broj novootkrivenih slučajeva i dalje je u porastu. Rak dojke, nažalost, više nije bolest isključivo starije populacije — bilježimo ga i kod žena u tridesetima. Zato se i preventivne aktivnosti moraju sve više usmjeriti prema mlađim skupinama žena, ističe dr. Crnica.
Prema riječima dr. Crnice, genetika danas ima ključnu ulogu u razumijevanju i liječenju raka dojke.
-Naša predispozicija zapisana je u genima. Način života, izloženost hormonima, kemikalijama i stresu može potaknuti aktivaciju gena koji su do tada bili neaktivni. Ipak, zahvaljujući napretku znanosti, sve smo bliže mogućnosti da takve gene ‘popravimo’ prije nego što se bolest razvije.
Najnovija istraživanja, kaže, otvaraju prostor imunološkoj terapiji i genetskim pristupima koji daju sjajne rezultate, osobito kod tzv. trostruko negativnih karcinoma dojke, koji su najčešći među mlađim ženama.
-Ti su tumori otporni na klasične terapije, ali kombinacija imunološke terapije, kemoterapije i zračenja pokazuje odlične rezultate. Više nije sve tako beznadno kao što se činilo prije desetak godina, naglašava Crnica.
Rak dojke je bolest koja se, u većini slučajeva, najprije rješava kirurški.
-Ja i dalje stojim pri stavu da je kirurško odstranjenje tumora prvi i ključan korak, a potom slijedi onkološko liječenje. Pacijent mora razumjeti svaku fazu i biti potpuno informiran — bez povjerenja i suradnje nema uspjeha, kaže dr. Crnica.
Dodaje da je svaki pacijent priča za sebe i da se pristup mora individualizirati, ali i multidisciplinarno povezati — kirurgija, citologija, radioterapija i dijagnostika čine zajednički lanac uspješnog liječenja.
Posebno upozorava na važnost rane dijagnostike kod mlađih žena.
-Mlade žene bi, prije svake trudnoće, trebale napraviti ultrazvuk dojki. Mamografija u toj dobi nije prikladna zbog gustoće tkiva. Tumori kod mlađih žena rastu brzo, osobito kod onih koje prolaze postupke potpomognute oplodnje, gdje su prisutne visoke doze hormona, objašnjava Crnica.
Smatra da bi Hrvatska trebala sustavno stvoriti bazu podataka žena koje pripadaju rizičnim skupinama, na temelju nasljeđa i obiteljske povijesti bolesti.
-Ako je u obitelji bilo raka dojke, pluća, gušterače ili jajnika, to je jasan znak za raniji nadzor. Inicijalni ultrazvuk ne bi se smio odgađati do tridesete — već nakon završetka puberteta treba napraviti prvi pregled.
-Želim istaknuti da se mijenja paradigma — javnozdravstvene akcije trebaju se postupno preusmjeriti s ranog otkrivanja na rano izlječenje raka dojke, kaže Crnica.
Unatoč činjenici da je broj oboljelih i dalje visok, dr. Crnica ističe da su rezultati liječenja sve bolji.
-Imam pacijentice koje sam liječio prije 20 godina — danas su zdrave, bez povrata bolesti, s obitelji i normalnim životom. To je moj najveći izvor optimizma.
Osim liječenja, važna je i rekonstrukcija dojke.
-Danas nijedna žena ne mora ostati trajno obilježena bolešću. Postoje različite metode rekonstrukcije, a rezultati su prirodni i estetski zadovoljavajući. Izgled i samopouzdanje mogu se u potpunosti vratiti, poručuje dr. Crnica.
Rak dojke više nije bolest bez izlaza. Redoviti pregledi, rana dijagnoza i suvremeni pristupi liječenju ključ su uspjeha.
-Najvažnije je ne odgađati pregled. Što ranije otkrijemo promjenu — to smo bliže izlječenju.
