Kako pišu na stranicama Projekta Atene, na web stranici udruge IFIMES – čiju smo nevjerodostojnost kao izvora informacija već u više navrata utvrdili – 27. listopada 2025. godine u rubrici Istraživanja objavljen je nepotpisani tekst pod naslovom „Od Evrope do Jadrana i Indijskog okeana: Strategijsko križanje B&R i IMEEC i američka strategija suprotstavljanja“.
U njegovu dijelu koji se odnosi na Bjelorusiju iznesene su tvrdnje koje zahtijevaju dodatnu provjeru, osobito zato što zadiru u područje diplomacije i međunarodnih odnosa te, dijelom, pitanja obrane i vojnih sposobnosti. Kontekst je pritom neraskidivo povezan s ruskom agresijom na Ukrajinu i destabilizacijskim aktivnostima prema državama članicama NATO-a – od slanja ilegalnih migranata prema Litvi i Poljskoj do lansiranja balona preko granice s Litvom – čime se ugrožava sigurnost Saveza i potencijalno otvara prostor za aktiviranje članka 5. NATO Povelje.
Radi transparentnosti i očuvanja izvornog konteksta, ovdje najprije navodimo čitav sporni dio teksta:
„Bjelorusija predstavlja strateški most između Euroazije i Evropske unije, istovremeno djelujući kao jedina članica Šangajske organizacije za saradnju (SCO) koja ima direktnu povezanost sa EU. Kao ključni logistički i industrijski centar sa stabilnom političkom strukturom, Bjelorusija omogućava efikasno povezivanje euroazijskih ekonomija s evropskim tržištima. Njena geografska pozicija čini je vitalnom tačkom za trgovinske tokove, transportne pravce i energetske rute, što dodatno povećava njen strateški značaj u regionalnom i globalnom kontekstu.
Stabilnost i funkcionalna infrastruktura Bjelorusije omogućavaju ne samo kontinuitet u protoku robe i kapitala, već i ulogu tampon zone koja doprinosi sigurnosti i balansu moći između velikih geopolitičkih blokova, uključujući Rusiju, Kinu i Evropsku uniju. Ova kombinacija geopolitičkog položaja, članstva u SCO i funkcionalnih kapaciteta čini Bjelorusiju ključnim partnerom za sve države zainteresirane za razvoj efikasnih transportnih i logističkih koridora između Evrope i Azije.“
Provjerili smo točnost slijedećih spornih tvrdnji:
– „…sa stabilnom političkom strukturom…“ i „Stabilnost i funkcionalna infrastruktura Bjelorusije…“
– „…ulogu tampon zone koja doprinosi sigurnosti i balansu moći između velikih geopolitičkih blokova, uključujući Rusiju, Kinu i Evropsku uniju.“.
U odnosu na stabilnost Bjelorusije i posebice njezine političke strukture, valja naglasiti da se radi o državi s dubokom autoritarnom kontrolom, pri čemu se predsjednik Lukašenko održava na vlasti izbornim prijevarama. Njegov režim koristi represivne mjere protiv opozicije i civilnog društva, prateći put usporediv s Ceaușescuom u Rumunjskoj osamdesetih, s totalitarnom kontrolom svih grana vlasti i društvenih sloboda. Usporedbe s Ceaușescuom se ukazuju opravdanima zbog odsutnosti pravne i političke autonomije, prisutnog monopola na medije te brutalnih odluka, uključujući likvidaciju političkih protivnika, kao što su Gennady Karpenko, Yuri Zakharenko, Viktor Gonchar, Anatoly Krasovsky i drugi. Opće je poznato da se Ceaușescuov režim, uslijed masovnih prosvjeda, raspao u prosincu 1989., a sam Ceaușescu je osuđen i pogubljen 25. prosinca 1989.
Iz svega navedenog proizlazi da je Bjelorusija pod velikim utjecajem Rusije i da je u praksi njena vanjska politika izuzetno asimetrična, bez prostora za neovisno balansiranje.
Uz potpunu ovisnost o Rusiji, navodnu ulogu Bjelorusije kao „tampon zone“ između velikih geopolitičkih blokova, nemogućom čini i duboko narušen odnos Bjelorusije i EU, još od represije 2020. godine. EU je uvela sankcije režimu Lukašenka, ali istovremeno podržava demokratske opozicijske snage i civilno društvo. Opozicijski lideri zagovaraju proeuropsku budućnost Bjelorusije, ali se EU istovremeno suočava s dilemama oko daljeg pristupa i podrške, zbog jačanja ruskog utjecaja. Stoga, EU i susjedne države zatvaraju ili povećavaju kontrolu granica prema Bjelorusiji, kao odgovor na destabilizirajuće aktivnosti. Tako su, primjerice, Poljska i Litva zatvorile granične prijelaze kako bi spriječile hibridne napade i krijumčarenje. Iako postoji želja dijela opozicije da Bjelorusija postane neutralna spona između Rusije i EU, trenutna realnost njenzinog režima i ovisnosti o Rusiji ne ostavlja prostor za taj scenarij u bliskoj budućnosti.
Zaključak:
Sve analizirane tvrdnje su netočne i navode čitatelje na pogrešne zaključke.
Detaljnu analizu pročitajte na stranicama ATENE.
Projekt ATENA (Analiza Točnosti mEdijskih NApisa) pokrenut je na prijedlog udruge Institut za istraživanje hibridnih sukoba koja se dugi niz godina, kao udruga ali i njeni članovi a pojedinačnoj razini, bore protiv neistina koje se plasiraju u hrvatski medijski prostor. Institut sukladno utvrđenim ciljevima djeluje na području demokratske političke kulture i međunarodne suradnje. Institut, u skladu s motom Zagrebačkog sigurnosnog foruma – Jačanje Demokracije, zaštita Sloboda i Društva, te s ciljem suzbijanja protudemokratskih i destruktivnih djelovanja, aktivno radi na procesima prepoznavanja protuobavijesti koje utječu na hrvatski medijski prostor. To se planira i provodi tako što se pristupa i promiče znanstvena, stručna, objektivna i neovisna analiza.
