Knjižnica i Čitaonica Duge Rese proslavila je svoj veliki, okrugli 100. rođendan. Iako je rođendan knjižnice 15. studeni, svečano obilježavanje bilo je danas, 21. studenog, a osim visokih uzvanika svoj doprinos proslavi dali su učenici osnovnih i srednje škole Duge Rese te profesori Glazbene škole Karlovac. Velika je ovo obljetnica za knjižnicu, kao kulturno središte Duge Rese.
–Preteča današnje Gradske knjižnice i čitaonice osnovana je, prema kasnijim dostupnim izvorima — jer originalni dokumenti, nažalost, nisu sačuvani — 15. studenoga 1925. godine, što se smatra rođendanom knjižnice. Jedna od najzaslužnijih osoba za osnivanje knjižnice bio je Đuro Tomićić, učitelj i kulturni djelatnik, predsjednik Općinskog odbora za osnivanje još od 1919. godine. Na dan otvorenja knjižnični fond brojao je 1162 sveska, odnosno 1072 naslova, a prema statutu svatko tko je knjižnici darovao 50 ili više knjiga postajao je njezinim utemeljiteljem. Od samog početka knjižnica je imala stalnog knjižničara, učitelja Vjekoslava Mohorića, a kasnije tu dužnost preuzima Jure Cindrić, ravnajući učitelj. Razumljivo je da vremenski tijek postojanja neke ustanove gotovo nikada nije ravno crtan, istog intenziteta ili, srećom, samo uzlazan — pa je tako bilo i s Dugoreškom knjižnicom, kazala je ravnateljica Astrid Grobenski-Grgurić.
Ravnateljica je također istaknula da Dugorežska knjižnica, druga najstarija u Karlovačkoj županiji nakon Gradske knjižnice Ivan Goranković u Karlovcu, kroz desetljeća suočavala s brojnim izazovima – od financijskih i organizacijskih poteškoća do utjecaja ratnih razdoblja i nedostatka relevantnih izvora za rekonstruiranje povijesti. Unatoč tome, knjižnica je kroz godine mijenjala naziv, status i sjedište, a njezin rad podržavali su lokalna zajednica, ugledni građani, bibliofili i pamučna industrija, kroz donacije i financijsku pomoć.
–Na današnjoj adresi, u tzv. Medvedzgradi ili Činovničkom domu, Dugareška knjižnica smještena je od kraja Drugog svjetskog rata do danas, dakle gotovo 80 godina. Od svibnja 1952. osnovana je i čitaonica, čija je funkcija tada bila daleko veća nego danas, u okviru tadašnjeg pojma čitaonica u sklopu knjižnica. Od 1955. knjižnica je imala dva zaposlena djelatnika, nazvana namještenicima, a knjižni fond brojao je 8670 svezaka. Od 1966. do početka 2007. djelovala je u sastavu Narodnog sveučilišta Dugareša, danas Pučkog otvorenog učilišta Dugareša, a u međuvremenu je proširena dodatnim prostorijama do 230 m², u kojima djeluje i danas, iako prostor prema važećim knjižničnim standardima nije optimalan ni površinom ni arhitektonski, no Dugarešanima je i dalje omiljen. Od 1998. knjižnica djeluje u današnjem sastavu sa sljedećim odjelima: opći s čitaonicom, dječji i studijski, te nekoliko zbirki – zavičajna, zbirka Domovinskog rata, Ave zbirka i zbirka stripova. Jedna od značajnih djelatnosti bila je i vrlo aktivna bibliobusna služba, koja je djelovala od 1979. do 1993. ili 1994. godine. Konačno, od siječnja 2007. knjižnica postaje samostalna ustanova i nosi današnji naziv, te kao javna ustanova u kulturi obavlja knjižničnu, informacijsku i kulturnu djelatnost, a osnivač i vlasnik je Grad Duga Resa, kaže Grobenski-Grgurić.
Ravnateljica kaže da Dugareška knjižnica, s fondom od preko 34.700 jedinica i gotovo 800 članova, osim posudbe knjiga nudi i brojne programe: čitateljski klub, radionice, književne večeri, suradnju s vrtićima, školama i lokalnim udrugama, te sudjeluje u nacionalnim manifestacijama poput Noći knjige i Mjeseca hrvatske knjige. Knjižnica je digitalizirala usluge, pokrenula e-katalog i koristi sustav Zaki, a u planu je preseljenje u novi društveno-kulturni centar koji će poboljšati prostor i uvjete za rad. Ravnateljica zahvaljuje Gradu Dugoj Resi, Ministarstvu kulture, donatorima, djelatnicima i korisnicima te ističe da knjižnica ostaje mjesto cjeloživotnog učenja, kulture i zajedništva.
–Danas slavimo 100 godina Gradske čitaonice i knjižnice Duga Resa – mjesta koje stoljeće povezuje znanje, kulturu i zajedništvo. Mjesta gdje knjige pričaju priče, a ljudi stvaraju uspomene. Stoljeće postojanja nije samo broj – to su stoljeća priča, susreta, ideja i snova koji su ovdje rađeni, čitani i dijeljeni. Ova knjižnica nije samo prostor knjiga; ona je srce naše zajednice, mjesto gdje znatiželja susreće inspiraciju, gdje se grade prijateljstva i otkrivaju novi svjetovi. Zahvaljujući svim djelatnicima, donatorima i čitateljima, ova institucija živi i danas, jačajući našu kulturnu i društvenu povezanost. Neka ova stogodišnja tradicija podsjeti da vrijednost znanja i kulture nadilazi vrijeme. Nastavimo zajedno čitati, učiti i dijeliti priče, kako bi Gradska čitaonica i knjižnica i u sljedećih sto godina bila mjesto okupljanja i inspiracije za sve generacije, istaknuo je gradonačelnik Duge Rese, Tomislav Boljar.
U naredne dvije godine Dugareška knjižnica dobit će nove prostorije u budućem društveno-kulturnom centru. Time će korisnicima biti osiguran moderniji i funkcionalniji prostor za čitanje, učenje i kulturne aktivnosti. Ova institucija stoljećima bila svjetionik znanja i kulture Dugoreškog kraja. Uzvanici su podsjetili na sve djelatnike, bivše i sadašnje, koji su svojim radom i zalaganjem oblikovali knjižnicu, naglašavajući da ona i danas ostaje mjesto okupljanja, inspiracije i poticanja na učenje, iako su nova, moderna vremena pred nama.
–Vremena se mijenjaju, pa današnji čitatelji, osim papirnatih izdanja, često posežu i za elektroničkim izdanjima. Međutim, bez obzira na tehnologije, Gradska knjižnica i čitaonica Duga Resa oduvijek je bila – i vjerujem da će tako i ostati – mjesto gdje znanje ne samo da živi, nego se i širi. U tom duhu vjerujem da će idućih sto godina donijeti mnogo novih ideja, projekata, knjiga i programa, a Karlovačka županija će vas na tom putu, kao i uvijek, podržavati i biti vaš siguran partner, kazala je pročelnica Upravnog odjela za financije Karlovače županije, Marija Stojković.
Iz Ministarstva kulture i medija poručili su kako Dugoreska knjižnica svojim radom i programima predstavlja primjer uspješne kulturne ustanove u lokalnoj zajednici te da će i dalje imati njihovu podršku u očuvanju i razvoju kulturne baštine.
–Nadamo se da će tradicija pokretnih knjižnica u Karlovačkoj županiji biti nastavljena i osnažena, jer je u tijeku poziv „Čitanjem do uključivog društva“ vrijedan 15 milijuna eura. Cilj je nabava vozila i optimizacija mreže pokretnih knjižnica na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, u skladu s ciljevima Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine te Programa razvoja mreže pokretnih knjižnica u razdoblju od 2023. do 2032. godine. Ministarstvo kulture i medija i dalje će pružati podršku razvoju knjižničnih usluga u Karlovačkoj županiji i Dugoreškom kraju, osiguravajući potpore za nabavu knjižne i neknjižne građe te za kulturne programe koje knjižnica organizira. Održavanje kvalitetnog knjižničnog fonda od vitalnog je značaja ne samo za rad knjižnica, već i za njihovu kulturnu, obrazovnu i društvenu ulogu, zaključila je izaslanica ministrice kulture i medija, Sonja Kočevar.
