U sklopu Projekta ATENA izrađene su analize koje na konkretnim primjerima prikazuju obrasce, metode i tehnike strukturiranja netočnih i tendencioznih informacijskih sadržaja, odnosno protuobavijesti ili dezinformacija. Dominantni trend uočava se u uvriježenim negativnim stereotipima o stvaranju i obrani Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata. Takve informacije plasiraju se u hrvatski javni prostor s različitim ciljevima, a često imaju negativne posljedice – od potenciranja društvenih podjela do relativiziranja obrambenih sposobnosti države.
Prijenos neistina u javni prostor naglasio je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman kroz dva teorema dezinformacija: ako javnost prima dezinformaciju kao istinitu, dezinformacija postaje istinita po svojim posljedicama; ako javnost prima objektivnu informaciju kao neistinitu, objektivna informacija postaje neistinita po svojim posljedicama.
Pojedina javna isticanja stereotipa, čak i bez namjere dezinformiranja, mogu doprinijeti širenju paradigme koja dovodi u pitanje temelje hrvatske državnosti. To nazivamo i sindrom epigona – nekritičko priklanjanje uz korpus dezinformacijskih strategija. Objavljivanje neistina ili neprovjerenih podataka u javnosti, bilo svjesno ili nesvjesno, može povećati osjećaj nesigurnosti i nepovjerenja prema odgovornim osobama u područjima obrane i sigurnosti, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini. Primarni cilj je prepoznati i opisati načela djelovanja krivotvoritelja istine.
Posebna pažnja posvećuje se fenomenu promjene naravi informacije – sadržaj se prilagođava redukcijom, djelomičnom ili potpunom izmjenom, dodavanjem novog konteksta prema potrebama publike. Prikrivanje stvarnih kreatora informacije ili primarna objava u drugom korpusu javnog znanja, s ciljem naknadnog unošenja u ciljani prostor, naziva se pranjem informacije. Korisnik se usmjerava na teorije zavjera i neutemeljene optužbe, dok se stručne analize koje ukazuju na neistine odbacuju ili relativiziraju. Autori tih analiza često bivaju diskreditirani i na osobnoj razini.
Tehnike dezinformiranja uključuju manipulaciju naslovima, podnaslovima i ilustracijama koje nisu logički usklađene s sadržajem, pogrešno pozivanje na izvore, netočno pripisivanje autorstva i emotivno nabijanje sadržaja kako bi se udaljilo od racionalnog vrednovanja. Dekontekstualizacija i rekontekstualizacija informacija daju novo, selektivno tumačenje podacima, često prikriveno pod diskursom „političke korektnosti“.
Takve strategije posebno su osjetljive u pitanjima obrane i sigurnosti, jer ometaju objektivnu akademsku i stručnu raspravu, smanjuju sposobnost preventivnog djelovanja i obrane te sprječavaju jačanje kapaciteta odvraćanja društva i države. Informacijsko prezasićenje stvara „zagađenje“ u medijskom prostoru, plasirajući obilje netočnih i iskrivljenih sadržaja u ciljani javni prostor, stvarajući privid istinitosti i relevantnosti.
Analitički pregled ne razmatra sve dezinformacije do najsitnijih detalja, već pokazuje općenite trendove i glavne naglaske fenomena dezinformacija. Namjera je, kroz nekoliko analiza, prikazati i pojasniti metode plasiranja neistina, koristeći primjere tvrdnji iz tri članka objavljena na portalu Telegram.hr autora Gorana Redžepovića.
Zaključak:
Cilj kvalitetnog novinarstva je objavljivanje informacija koje su točne, potpune, objektivne i pravovremene te koje mogu izdržati neovisnu provjeru. Analizom nekoliko tekstova jasno je uočena razlika između iznesenih tvrdnji i stvarnih činjenica, pri čemu autor često izvrće riječi osoba koje etiketira i pokušava difamirati, iako su pouzdani izvori javno dostupni.
Ovaj primjer pokazuje važnost neovisnih provjeravatelja informacija u Hrvatskoj, koji mogu prepoznati netočne tvrdnje i spriječiti njihovo širenje, posebno kada dolaze iz drugih informacijskih prostora. Provjeravatelji Projekta ATENA zagovaraju otvorenu raspravu i sučeljavanje argumenata kako bi se unaprijedio hrvatski informacijski prostor. Za istinit, pouzdan i održiv javni prostor nužna je suradnja svih sudionika rasprava i pravo građana na informacije temeljene na provjerenim i vjerodostojnim izvorima.
Analizu i detalje pogledajte na stranicama ATENE.
Projekt ATENA (Analiza Točnosti mEdijskih NApisa) pokrenut je na prijedlog udruge Institut za istraživanje hibridnih sukoba koja se dugi niz godina, kao udruga ali i njeni članovi a pojedinačnoj razini, bore protiv neistina koje se plasiraju u hrvatski medijski prostor. Institut sukladno utvrđenim ciljevima djeluje na području demokratske političke kulture i međunarodne suradnje. Institut, u skladu s motom Zagrebačkog sigurnosnog foruma – Jačanje Demokracije, zaštita Sloboda i Društva, te s ciljem suzbijanja protudemokratskih i destruktivnih djelovanja, aktivno radi na procesima prepoznavanja protuobavijesti koje utječu na hrvatski medijski prostor. To se planira i provodi tako što se pristupa i promiče znanstvena, stručna, objektivna i neovisna analiza.
