Na stranici ATENE pišu kako se od sredine 1991. godine u medijima često navodi tvrdnja da su predsjednici Franjo Tuđman i Slobodan Milošević na sastanku u Karađorđevu 25. ožujka 1991. razgovarali ili se dogovarali o podjeli Bosne i Hercegovine (BiH) između Hrvatske i Srbije, pa čak i da su podjelu dogovorili. Jedna od novijih izjava u tom kontekstu pojavila se 2024. godine:
„Oni su u Karađorđevu tada već naveliko razgovarali, ne o onom što sam ja mislio da trebaju razgovarati, nego o podjeli BiH.“
Tvrdnja koja se provjerava glasi: „Tuđman i Milošević na sastanku u Karađorđevu dogovarali su podjelu BiH“.
Zaključak
Analiza dostupnih izvora i dokaza ne potvrđuje tvrdnju da je na sastanku u Karađorđevu došlo do dogovora o podjeli BiH. Ne postoje izravni ni neizravni dokazi – poput arhivskih dokumenata, transkripata, zapisnika, diplomatskih depeša ili pouzdanih svjedočenja iz prve ruke – koji bi potkrijepili takvu tvrdnju. Tvrdnja o dogovoru ostaje nepotvrđena i neprovjerljiva političko-povijesna konstrukcija koja se ne može legitimno smatrati činjenicom, bez obzira na učestalost njezina pojavljivanja u medijima, sudskim ili znanstvenim tekstovima. Analize pokazuju da navodni dokazi zapravo ne zadovoljavaju činjenične, logičke i metodološke standarde, što dovodi do zaključka da je predmetna tvrdnja netočna.
Zaključna napomena
Tvrdnja se ne ocjenjuje netočnom samo zbog nedostatka pouzdanih dokaza, već i zato što se pokazalo da je riječ o medijski konstruiranoj dezinformaciji čija vjerodostojnost nije potvrđena ni nakon višedesetljetne provjere dostupnih izvora. Činjenica da više od trideset godina, unatoč dostupnosti domaćih i međunarodnih arhiva te opsežnim istraživanjima i sudskim postupcima, nije pronađen nijedan provjerljiv dokaz o navodnom dogovoru, ukazuje da se ne radi o privremenom nedostatku dokaza, nego o tvrdnji koja je dosad neprovjerljiva i činjenično neutemeljena.
Analizu iizvore pogledajte na stranici ATENE.
Projekt ATENA (Analiza Točnosti mEdijskih NApisa) pokrenut je na prijedlog udruge Institut za istraživanje hibridnih sukoba koja se dugi niz godina, kao udruga ali i njeni članovi a pojedinačnoj razini, bore protiv neistina koje se plasiraju u hrvatski medijski prostor. Institut sukladno utvrđenim ciljevima djeluje na području demokratske političke kulture i međunarodne suradnje. Institut, u skladu s motom Zagrebačkog sigurnosnog foruma – Jačanje Demokracije, zaštita Sloboda i Društva, te s ciljem suzbijanja protudemokratskih i destruktivnih djelovanja, aktivno radi na procesima prepoznavanja protuobavijesti koje utječu na hrvatski medijski prostor. To se planira i provodi tako što se pristupa i promiče znanstvena, stručna, objektivna i neovisna analiza.
