Povodom obilježavanja Dana crvenih haljina, kojim se podiže svijest o moždanom udaru kod žena, održano je predavanje i panel na navedenu temu, s ciljem informiranja i educiranja javnosti o važnosti pravovremenog prepoznavanja simptoma te prevencije moždanog udara kod žena. Istaknuti su zabrinjavajući podaci da gotovo trećina oboljelih umire, dok više od 30 posto preživjelih zbog invaliditeta ostaje trajno ovisno o tuđoj pomoći.
–Ako pogledamo najnovije podatke, vidimo veliki napredak gdje je, u biti, udio smrtnosti pao na 6,3 posto, to su podaci za 2023. godinu, i udio se smanjio za dobrih 1,5 posto. Iako tu još uvijek postoji mjesta za napredak, s obzirom na to da se udio stalno smanjuje, možemo biti zadovoljni s do sada postignutim, samo treba i dalje nastaviti u tom smjeru. Što se tiče Karlovačke županije, malo smo iza prosjeka Hrvatske, u 2024. godini udio je bio 8,8 posto, ali ono što je, u biti, bolje nego u Hrvatskoj jest još manja razlika između muškaraca i žena, samo 1,3 posto. Tako da, u biti, što se toga tiče, mislim da se ovdje radi odlično i da se veliki napredak ostvaruje u Karlovačkoj županiji te se nadamo da će ovaj projekt još više pospješiti te brojke, kazao je epidemiolog, dr. Davor Plažanin.
Istaknuto je da moždani udar nastaje naglo zbog poremećaja moždane cirkulacije, a za prepoznavanje simptoma koristi se kratica GROM, koja naglašava poremećaje govora, slabost jedne strane tijela i važnost brze reakcije. Među najčešćim simptomima su iznenadna slabost ili utrnutost, smetnje govora i vida, vrtoglavica i jaka glavobolja, dok postoje i netipični simptomi poput promjena ponašanja ili pospanosti. Naglašeno je i da je mit kako se moždani udar ne može spriječiti, jer se u velikom broju slučajeva može prevenirati pravodobnom prevencijom i kontrolom rizičnih čimbenika.
–Znači, postoje podređeni faktori rizika na koje možemo utjecati, a postoji i veliki broj faktora rizika na koje možemo utjecati i dio na koji ne možemo utjecati. Pa, postoji jedno veliko epidemiološko istraživanje globalnog tereta bolesti koje kaže da su zapravo ti na koje možemo utjecati, odnosno promjenjivi čimbenici, odgovorni za više od 90 posto čimbenika moždanog udara. Ovi nepromjenjivi, znači na što ne možemo utjecati, to su dob, spol, genetika, pozitivna obiteljska anamneza, što će povećati rizik za 30 posto. Zatim, ako je osoba već imala moždani udar, a niz je sada faktora rizika, znači na koje možemo utjecati, ističe neurologinja dr. Emilija Erdeljac.
Tijekom panela istaknuti su glavni faktori rizika za moždani udar, uključujući hipertenziju, povišene masnoće u krvi, šećernu bolest, srčane bolesti i poremećaje srčanog ritma, nezdravu prehranu, pretilost, pušenje, alkohol i stres. Posebno je naglašena važnost životnih navika i promjene stila života, jer prema istraživanjima čak 90% moždanih udara može se spriječiti kontrolom ovih promjenjivih faktora. Kod žena je prevencija posebno važna zbog specifičnih čimbenika poput hormonalnih terapija i migrena. Sudionici panela istaknuli su i važnost mentalnog i socijalnog zdravlja, održavanja obiteljskih i društvenih aktivnosti te pronalaska individualnih načina relaksacije, jer to značajno doprinosi smanjenju rizika i oporavku nakon moždanog udara.
–Oporavak je vrlo individualna stvar. Utiču različiti čimbenici, kao što su dob osobe, vrsta i težina moždanog udara, vaskularni čimbenici koji su već navedeni. Zatim, važna je pravovremena i rana intervencija kada je moždani udar nastupio, te drugi faktori kao što su podrška obitelji, motiviranost osobe za samu rehabilitaciju, životni stil prije samog moždanog udara, volja za promjenama i slično. Oporavak je, dakle, vrlo individualan i ovisi od osobe do osobe i uvjeta u kojima se nalazi. Rehabilitacija je takva da logoped može sudjelovati u svakoj fazi – akutnoj, subakutnoj i kroničnoj fazi rehabilitacije. Počinje samim skriningom, odnosno provedbom raznih ljestvica, upitnika, razgovorom s obitelji i pacijentom, ako je u mogućnosti, te procjenom i planiranjem raznih ciljeva za budući oporavak pacijenta, kaže logopedinja Nika Bašenić.
Rehabilitacija nakon moždanog udara je složen i individualan proces koji uključuje rano uključivanje multidisciplinarnog tima te intenzivnu terapiju u akutnoj i subakutnoj fazi, a logopedska terapija je ključna za oporavak govora i gutanja. Najveći napredak postiže se u prva tri mjeseca, uz kontinuiranu podršku kod kuće i promjene životnih navika. Pravovremena prevencija i odgovoran stil života značajno smanjuju rizik od moždanog udara i poboljšavaju ishod rehabilitacije.
–Upravo i ova tradicija osmog obilježavanja, ali i za sve vas koji ste u organizaciji ovih susreta, su zahvala, prvo i priznanje vama koji se trudite da se uspješno organizirate, jer smo uistinu ovdje da bismo proveli i ovo vrijeme. Međutim, kao što je već Maja Grba Bujević rekla, obnovili smo znanja, posjetili smo se i naučili još puno toga novoga, kazala je na poslijetku županica Martina Furdek Hajdin.
