Poznati hrvatski književnik Tomislav Beronić donosi veliki završetak svoje trilogije koja je već osvojila čitatelje. Beronić, autor koji uspješno spaja različite žanrove i čiji rad često uspoređuju s najčitanijim svjetskim autorima, ovoga puta predstavlja djelo koje je rezultat godina inspiracije, posvećenosti i majstorstva u završavanju velikih narativnih ciklusa.
–Dakle, moja ideja u startu bila je, kada je izašla prva knjiga priča o Frankupanima, Franke Repane, imati po jednu priču za svaki Frankupanski kaštel. Frankupani su kroz povijest imali otprilike stotinjak posjeda, i to ne sve u isto vrijeme, naravno, tijekom šest stoljeća. Onda sam se, naravno, bacio na pronalaženje priča, legendi i povijesnih činjenica o svakoj pojedinoj lokaciji, kako bi sve bilo utemeljeno na stvarnim događajima iz tog vremena. Među prvim projektima kojima sam se bavio bilo je istraživanje rodoslovlja Frankupana, otkrio nam je Beronić.
Beronić je kazao kako je istraživanje rodoslovlja Frankupana bilo vrlo zahtjevno. Službeni zapisi, poput onih na Wikipediji, obuhvaćaju 118 članova, ali već na početku uočio je da nedostaju informacije o ženama i njihovim potomcima. Tako je broj zabilježenih članova podigao na 215, što je uključeno u rodoslovno stablo i dodatak prve knjige Franke Repane. U drugoj knjizi, Stella Aurea (Zlatna zvijezda), Beronić je kroz povijest Frankupana povezao svakodnevne događaje s datumima u godini, ističući koliko je njihova povijest bogata i dokumentirana. Treća knjiga, Nobilitas obligat, zaokružuje cijelu trilogiju. Beronić je obišao sve posjede i kaštele, ponekad i fizički, od Krka do Bosne, kako bi detaljno prikazao povijesnu stvarnost Frankupana i njihovih obitelji.
–Tako je sada sve zaokruženo, a u ovoj trećoj knjizi postoji mali dodatak. Na samom početku nalazi se učilica Blegodjice. U ovoj knjizi sam s tim eksperimentirao jer su Blegodjice i Frankopani nerazdvojni. U prvoj priči učilica Blegodjice prikazuje se tako da se u svakom ulomku mijenja po jedno slovo, iz latinice u Blegodjicu, sve dok se ne dođe do kraja prvog poglavlja priče, do Veđe Blegodjaške svetijere. Na kraju treće knjige, Nobilitas obligat, nalaze se portreti Frankopana. To je bio razlog zbog kojeg sam knjigu tiskao u boji — što nije uobičajeno za romane — ali meni to nije prvi put, pa sam prikazao likove svih 18 osoba. Također, radi se o nusproduktu mojih ranijih dogovora. Prije dvije godine dogovorio sam s Anom Krznarić, ravnateljicom Zavičajnog muzeja u Ogulinu, da se u kapelici Svetog Bernardina, lijevo od ulaza u kaštel, postavi stalni postav vezan za Frankopane. Do tada je kapelica bila prazna, osim nadgrobne ploče kneza Stjepana u sredini, rekao je Beronić.
Rekao je kako je već dogovorena izložba u Senju, koja će biti postavljena u kuli Nehaj u svibnju i stajat će nekoliko mjeseci, a turisti će je moći obići. Tijekom ljeta izložba će biti i na Dubovcu, a u planu su još Križevci, Bribir i Tržac, dok se trenutno vode pregovori za realizaciju i u Grobniku. Beronić je istaknuo da će cijela 2026. godina biti posvećena knjizi i putujućim izložbama širom Hrvatske. Dodao je i kako je u knjizi prikazano samo 18 kneginja i knezova, neki i više puta, dok su mnogi portreti uništeni, izgubljeni, sporni ili čak ukradeni. No, kako je istaknuto, “treba ih sve prikupiti” — što je Beronić i učinio, nazivajući taj projekt Šeknjest Frankopanima, inspiriran motivom sakupljanja poput Pokemona.
–To je jedna videoigra koju sam osmislio i provodili smo je u starom gradu Ozlju i na Dubovcu. Postavljeni su QR kodovi s knježevskim parovima, na primjer, na jednom je knjez Nikola i knjeginja Doroteja. Otprilike 50 metara dalje nalazila se druga takva ploča s QR kodom, a cilj je bio „skupiti Pokemone“, odnosno prikupiti sve QR kodove. Nakon što bi ih skupili, sudionici bi dolazili na ispit kako bismo provjerili pamte li koga je oženio knjez Nikola ili za koga se udala knjeginja Beatrić. Selekcija je obično bila organizirana u grupe djece, podijeljene posebno po curama i dečkima. Aktivnost se odvijala u starom gradu Ozlju, objasnio je Beronić.
Završetak trilogije o Frankopanima ne znači kraj, već novi početak. Beronić najavljuje da sljedeće godine započinje nova književna pustolovina – roman Zrinski, Nikola Sigetski, posvećen okrugloj obljetnici Sigetske bitke, koji će biti promoviran 7. rujna 2026. Uz osobne projekte, Beronić snažno podržava i razvoj glagoljaške književnosti. Trenutno su objavljene četiri knjige na glagoljici, a do kraja godine očekuje se dodatnih šest do deset naslova, uključujući radove novih autora. Time Beronić ne samo da nastavlja vlastitu književnu aktivnost, već i doprinosi obnovi i očuvanju hrvatske kulturne baštine, što smatra svojom trajnom ostavštinom.
