Veliko priznanje stiglo je u nacionalno svetište Svetog Josipa u Karlovcu. Crkva je dobila status papinske bazilike. Možete li nam reći nešto više o tome?
Za vjernike i hodočasnike ovo je povijesni trenutak i razlog za slavlje. Proces dodjele statusa bazilike je složen i uključuje niz koraka – od podnošenja molbe, ispunjavanja upitnika, fotografiranja crkve, do odobrenja dikasterija u Rimu. Taj status nije samo formalnost, već priznanje duhovne snage crkve i njene važnosti za zajednicu.
Kako je došlo do toga da nacionalno svetište dobije status manje bazilike?
Sve je počelo inicijativom blaženog Alojzija Stepinca koji je želio izgraditi nacionalno svetište Svetom Josipu, zaštitniku Hrvatske. Projekt je pokrenut uz pomoć tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa Franje Šepera. Nakon što je crkva izgrađena, prošla je stoljeća širenja pobožnosti prema Svetom Josipu. Status manje bazilike dodijeljen je nakon ispunjavanja liturgijskih, arhitektonskih i duhovnih preduvjeta, te odobrenja pape.
Koji su preduvjeti da neka crkva postane bazilika?
Prvenstveno crkva mora imati duhovni značaj, velik prostor za liturgiju, stalnog svećenika za ispovijed, redovite mise i pobožnosti. Glavni oltar mora biti posvećen Isusu Kristu, a prostor za liturgiju mora biti dovoljno širok za sve aktivnosti. Sve se dokumentira kroz opsežnu fotodokumentaciju i upitnik, koji se šalje u Rim na odobrenje.
Što status manje bazilike znači za vjernike?
To je vidljivo priznanje da crkva zadovoljava liturgijske norme i ima posebnu duhovnu snagu. Hodočasnici u bazilici mogu, u određenim danima, dobiti potpuni oprost od vremenitih kazni, što je značajan duhovni poticaj.
Koliko crkava u Hrvatskoj ima status bazilike i koje su to crkve?
U Hrvatskoj postoji 11 bazilika. Neke od njih su katedrale u Đakovu, Šibeniku, Zadru, bazilika u Poreču, bazilika Svetog Antuna na Svetom Duhu u Zagrebu, bazilika Gospe Sinjske u Sinju, bazilika Presvetog Srca Isusova u Zagrebu, te nacionalna svetišta u Mariji Bistrici i Karlovcu.
Kako ćete ubuduće zvati crkvu – nacionalno svetište ili bazilika?
Najispravnije je koristiti puni naziv: Bazilika i Nacionalno svetište Svetog Josipa, jer obje titule imaju svoju važnost. Ja sam sada i župnik, i rektor svetišta, i rektor bazilike.
Kada će biti svečano proglašenje?
Svečano proglašenje bit će 14. ožujka, a pripremamo i posebne događaje 12. ožujka – akademiju koja će predstaviti Sveta Vrata i cijelu povijest bazilike.
Što posebno želite istaknuti u vezi mladih u svetištu?
Mladi su sjajan dio zajednice – redovito sudjeluju na misama, pomažu u pripremama, volontiraju i aktivno sudjeluju u životu crkve. Njihov entuzijazam daje poseban pečat našem svetištu.
Što će Sveta Vrata bazilike predstavljati?
Sveta Vrata imat će reljefni prikaz križa Karlovačke rijeke, pet grozova koji simboliziraju Kristove rane, osam zlatnih zrna sjemena koja simboliziraju Božju vječnost, i klasje koje označava 33 Isusove godine. Unutra će biti pergament s imenima darivatelja, koji će trajno ostati u svetištu.
Kakav je vaš motiv u svemu ovome – bazilika, svetište, mladi, umjetnost?
Moj cilj je kroz svetište i baziliku omogućiti ljudima da dođu do Boga. Sve drugo – dokumenti, titule, umjetnost – služi samo toj svrsi. Inspiraciju crpim iz iskustava zajednice i želim ostaviti trag koji će biti koristan i budućim generacijama.
Možete li ukratko opisati proslavu 14. ožujka?
Proslava će trajati dva dana. 12. ožujka bit će svečana akademija, a 14. ožujka svečano uzdignuće i proslava, na koju su pozvani svi vjernici. Planiramo prezentirati Sveta Vrata, mozaike, vitraje i ostale umjetničke elemente bazilike.
