Galerija Vjekoslav Karas u karlovačkom Novom centru već je navikla svoju publiku na promišljene izložbene programe koji iznova iznenađuju izborom umjetnika i kvalitetom predstavljenih radova. U susret Uskrsu publici se predstavlja izložba slika višestruko nagrađivane umjetnice Ane Guberine pod nazivom „Koherencija u Kristocentričnom svemiru“.
Riječ je o ciklusu koji duboko promišlja povezanost čovjeka, svemira i Boga, s Kristom kao središnjom točkom duhovnog i simboličkog gibanja. Sama autorica ističe kako njezini radovi proizlaze iz osobnog doživljaja univerzalne povezanosti:
–Tema moje izložbe je povezanost kompletnog svemira, čovjeka i Boga – Isusa kao spasitelja prema kojem se cijeli svemir giba. I ovo je moj svemir, objasnila je.
Svaka slika Ane Guberine tako predstavlja fragment tog zamišljenog kozmičkog sklada. Karakterističnom slikarskom metodom — brzim, energičnim potezima kista natopljenog bojom umjetnica postiže dojam vibracije i unutarnjeg kretanja slike, stvarajući snažan vizualni i emotivni doživljaj kod promatrača. U središtu ciklusa nalazi se Krist, oko kojeg se simbolički usmjeravaju svi motivi.
–Od Boga smo počeli i njemu se vraćamo. Tako čini i moj svemir, naglašava umjetnica.
Na izložbi je predstavljeno ukupno 44 djela, među kojima se ističu motivi poput Piete, Adama i Eve, Otajstva euharistije, Puta u Emaus, Uskrsnuća, Isusove smrti na križu, Eloi, Eloi lama sabachthani, kao i niz radova iz ciklusa Metamorfoze.
O izložbi i umjetničinu stvaralaštvu govorila je i povjesničarka umjetnosti Iva Körbler, autorica kataloga i dugogodišnja poznavateljica njezina rada. Istaknula je kako su za karlovačku izložbu odabrana djela koja motivski povezuju Adama i Evu kao simbol čovječanstva te prizore Muke i Uskrsnuća kao konačnog duhovnog cilja. Unutar tih tematskih okvira razvijaju se različite metamorfoze kroz koje prolaze čovjek i priroda.
–Apstraktni prizori Adama i Eve, Puta u Emaus i Uskrsnuća ubrajaju se među najuspjelija djela toga žanra u suvremenom hrvatskom sakralnom slikarstvu, naglasila je Körbler.
Ana Guberina, magistra likovne umjetnosti, živi i radi u Zagrebu. Likovnu umjetnost magistrirala je na Arthouse– College of Visual Arts u Ljubljani, dok je slikarstvo diplomirala 1996. godine u Zagrebu u klasi prof. Dina Trtovca. Tijekom umjetničkog usavršavanja studijski je boravila u Hamburgu, Los Angelesu (UCLA) i Parizu (Cité internationale des arts), a gimnazijsko obrazovanje stekla je u Splitu i Zagrebu.
U razdoblju od 1988. do 2018. djelovala je na različitim područjima kreativnih industrija — kao dizajnerica tekstila, modna stilistica, dizajnerica krajobraza te umjetnička voditeljica Galerije Laudato. Od početka samostalnog izlagačkog djelovanja 1996. godine razvija prepoznatljiv autorski opus koji je predstavila kroz više slikarskih ciklusa, među kojima se izdvajaju „Ljeto na otoku“, „Gibanja i strukture“, „Adam i Eva“, „Koherencija“, „Metamorfoze“ te religiozni ciklus „Lice Tvoje tražim, Gospodine“.
Do danas je izlagala na pedesetak samostalnih i oko dvjesto skupnih izložbi te sudjelovala u brojnim umjetničkim projektima u Hrvatskoj i inozemstvu. Za svoj umjetnički rad primila je niz priznanja i nagrada, među kojima se ističu nagrada Pasionska baština (2002.) te priznanja ostvarena na izložbenim projektima u Muzeju Mimara i programu Zagreb Full Color 19 (2019.) u Tehničkom muzeju Nikola Tesla.
Zagrebačka izdavačka kuća AGM objavila je 2019. godine njezinu opsežnu slikarsku monografiju autorice Ive Körbler. Njezini radovi objavljeni su i u međunarodnim antologijama likovne umjetnosti, a nalaze se u galerijskim i privatnim zbirkama suvremene umjetnosti.
Uz likovni rad, autorica djeluje i na književnom području te je objavila zbirke poezije „Krhke blizine“, „Trajanje prema žutom brdu“ i „Jobova vremena“. Članica je više strukovnih umjetničkih udruga, među kojima su Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU), Christians in theVisual Arts (CIVA), Hrvatska udruga likovnih umjetnika i likovnih kritičara (HULULK) te umjetnička grupa INFRA.
Izložba „Koherencija u kristocentričnom svemiru“ u Galeriji Vjekoslav Karas ostaje otvorena do 24. travnja 2026. godine.
