Iz Cetingrada, dolazi novo autorsko djelo koje spaja publikaciju i film, a iza njega stoji Zvonimir Mrgan, mladi autor u ranim tridesetima. Njegov rad usmjeren je na istraživanje lokalne povijesti i identiteta kraja koji, iako često izvan fokusa šire javnosti, nosi snažan povijesni i kulturni značaj za Hrvatsku. Kroz ovaj projekt Mrgan pokušava oživjeti priče Cetingrada i njegove okolice, povezujući dokumentaristički pristup s filmskim izrazom, ali i pisanom riječi. Upravo ta kombinacija medija daje dodatnu težinu njegovu nastojanju da lokalnu baštinu približi suvremenoj publici i potakne interes za manje poznate, ali povijesno važne dijelove Karlovačke županije.
–Sve se vuče na tih 30, prošlo je 30 godina i odolijeva. Ja sam navršio 30 godina prošle godine, ovoga, pa evo, došao sam na ideju, zapravo na snimanje filma, na projekciju jednu gdje sam htio prikazati Cetingrad kako je bio u to vrijeme. Iz razloga što jedan dio koji istražujem i slušam sa strane, vidim da se to sve okreće u neki drugi kontekst, se baca, prikazuje se da se to nije događalo i ti događaji tamo, kako su se događali, prikazuje se da je zapravo Cetingrad, ne da je Cetingrad napadnut, nego da su zapravo protjerani stanovnici iz Cetingrada, tj. srpsko stanovništvo, a zapravo se sve to nije tako odvijalo, kazao je autor.
Autor iznosi tvrdnje o napadima na Cetingrad tijekom 1991. godine te ističe kako smatra da su pojedini događaji i njihove interpretacije u javnom prostoru prikazani na drugačiji način od onoga kako ih on vidi. Uspoređuje Cetingrad s drugim ratom pogođenim mjestima u Hrvatskoj, naglašavajući razmjere razaranja i gubitaka koje povezuje s tim razdobljem. Motivacija za njegov rad, kako navodi, proizlazi upravo iz želje da kroz knjigu i film prikaže vlastito viđenje povijesnih događaja i potakne raspravu o njihovoj interpretaciji.
–Motivacija je bila kad sam bio u Vukovarskoj koloni 18. 11. i došli smo do mosta Jean-Michel Nicoliera i tu se puštao jedan zvuk na megafonu gdje su bili sa Radio Vukovara izvještaji i istog vremena i na povratku sam ja istraživao situaciju u Cetingradu, da li ću naći nekakav video zapis, da li ću naći nekakav zvuk iz tog vremena, kako je dolje bilo, međutim tamo nije bilo nikakva radija, to je bio Radio Petrova gora gdje su se, normalno, isto puštale razno razne riječi ili misli koje su oni htjeli prikazati u nekom svom kontekstu. I onda kroz neko istraživanje sam došao do materijala gdje su oni 1991. godine zapravo huškali po Cetingradu, imali su te svoje huškače, jedan od njih je taj bio Pepa Zinagić koji je radio te mitinge koji je huškao stanovništvo i tako je to sve krenulo. I onda kroz slijed događanja ja sam istraživao po YouTubeu, po nekim kanalima gdje sam zapravo vidio te srpske filmove gdje oni prikazuju da su oni ti koji su protjerani, da su oni ti koji su nastradali i onda kad sam krenuo istraživati normalno nije to tako i onda me je ponukalo zapravo da ja prikažem stvarno kako se događalo.
Autor ističe kako je prve reakcije i informacije o projektu podijelio putem YouTubea, gdje je stupio u kontakt s braniteljima koji su bili raspoređeni na tim područjima tijekom rata. Na temelju tih razgovora i istraživanja razvio je plan filma koji obuhvaća razdoblje od prvih napada do završetka Domovinskog rata, uz napomenu kako materijala i neispričanih priča još uvijek ima.
–Nije to bilo jednostavno, bilo je tu i suza, bilo je tu i trzavica, bilo je tu kako prikazati neke te događaje, prikazati ljudima u što boljem svjetlu. Nismo mi tu nešto izmišljali, to su stvarna događanja sudionika iz tog vremena. Također u knjizi sam isto opisivao branitelje koji su bili moji prijatelji, koji su umrli, koji više nisu s nama. Također mi je bio cilj sa jednim braniteljem ovaj razgovor i pred par dana što sam zapravo krenuo da bih išao do njega, on je nažalost umro. Isto tako, to su neke stvari koje su mene isto u tom cijelom projektu dirnule, ali zato sam rekao želim nastaviti jer oni su zaslužili da se o njima priča.
Film i publikacija Dom pred Zoru bit će prikazani na projekciji 25.5. u 18:30 sati na Karlovačkom veleučilištu, gdje je ulaz slobodan za sve posjetitelje. Autor najavljuje i dodatne projekcije, uključujući 3.10. u kinu Edison u Karlovcu, čime želi obilježiti važne datume vezane uz događaje iz Cetingrada i Domovinskog rata. Kako ističe, cilj je da film i knjiga nastave živjeti kroz nove prikaze i razgovore s publikom, posebno s mladima i svima koji žele upoznati ovu temu iz različitih perspektiva.
