U završnoj fazi probnog rada Centra za gospodarenje otpadom Babina Gora odvijaju se ključne aktivnosti koje označavaju prelazak iz faze testiranja u redoviti operativni rad sustava. Nakon završenog dijela probnog perioda u kojem je uspostavljen i provjeren proces dopreme i prihvata otpada na centru, još uvijek traju procesi biološke obrade, čijim će se završetkom stvoriti uvjeti za podnošenje zahtjeva za tehnički pregled. Slijedi ishođenje uporabne dozvole te konačna primopredaja postrojenja, čime će projekt ući u svoju punu funkcionalnu fazu. U međuvremenu, kroz probni rad stečena su važna iskustva u organizaciji i funkcioniranju sustava, kao i u koordinaciji dopreme otpada s različitih područja obuhvata.
–U tom istom periodu smo testirali i pretovarne stanice i našu mobilnu opremu. Znači, Ilovac i Ogulin su bile aktivne tijekom cijelog probnog rada i mogli ste vidjeti na cesti naše kamione koji su zaprimali otpad i vozili ga na centar. Dok su Pavlovac u Slunju i Podum, te pretovarne stanice, testirane — znači imali smo probe gdje su tamo lokalni komunalci dovozili i gdje smo vozili otpad na centar. Slunj je, recimo, vozio cijelo vrijeme direktno na centar sa svojim kamionom. Ovo je neka statistika obrade u tom periodu od dva mjeseca. Uspješno smo obradili 3175 tona miješano-komunalnog otpada. Maksimalni ulaz je bio 134 tone. I ono što je nešto na što bih ja htjela upozoriti je da smo iz tog miješanog izdvojili 64,8 tona tekstila, što je jako puno, kazala je direktorica KODOS-a, Marija Tufeković.
Tijekom probnog rada posebno je izdvojeno da tekstil predstavlja značajan problem u radu strojeva te da bi ga građani trebali odlagati na reciklažna dvorišta, a ne u miješani komunalni otpad. Uz to je izdvojeno i 72 tone ostalog nepripadajućeg otpada poput automobilskih guma, traka, žica i strvina, koji također ne bi smio završavati u miješanom otpadu. Podaci po danima pokazuju varijacije u količinama zaprimljenog otpada, s maksimalnim dnevnim ulazom od 134 tone, dok su se tijekom cijelog razdoblja izdvajale frakcije nakon mehaničke obrade.
–Znači, ono što je zanimljivo, imamo skoro 50% nečega što je biološka frakcija, što je manje od 80 mm i što je završilo na kompostiranju. Do sad je sve to završavalo na odlagalištu. Znači, mi to sad kompostiramo i tek takav stabilizirani ide na odlagalište. I što je važno isto reći, jako puno papira je bilo u miješanom komunalnom otpadu. Znalo se dogoditi da papir leti po liniji. Građani bi trebali obratiti više pažnje na odlaganje papira što se toga tiče. Goriva iz otpada nam je nastala 11,99%. To je ona frakcija koja je plastična, papirna, ta nije reciklabilna i koju ćemo mi morati zbrinjavati u nekoj energani ili cementari.
Biološka obrada odvija se u obliku kompostiranja u hrpama s aeracijskim sustavom i redovitim vlaženjem, pri čemu se dodatno obrađuje i odvojeno prikupljeni biootpad iz smeđih kanti, koji pokazuje potrebu za većom edukacijom građana zbog neadekvatnog odlaganja. Tijekom rada utvrđeno je i prisustvo nepripadajućeg i opasnog otpada poput guma, strvina, plinskih boca i industrijskog otpada, što otežava proces i zahtijeva dodatnu ručnu kontrolu, dok su u tijeku završni radovi i pripreme za tehnički pregled postrojenja.
–Znači, tehnički pregled je planiran u prvoj polovici sedmog mjeseca. Ako sve bude u redu, mi ćemo dobiti uporabnu dozvolu do početka osmog i 4. osmog je po ugovoru primopredaja postrojenja. Nakon dobivanja uporabne dozvole i primopredaje mi možemo podnijeti zahtjev za dozvolu za gospodarenje otpadom. Znači, izvođač je upravljao probnim radom u ovoj fazi i oni imaju dozvolu za gospodarenje otpadom za potrebe probnog rada. Za stalni rad dozvolu ishodimo mi, ali preduvjet za nju je, znači, i uporabna dozvola. Tako da se nadamo, nakon tog 4. osmog, ako sve bude u redu, preuzmemo postrojenje, idemo na dozvolu druga polovica osmog, početak devetog, ja bih rekla. Realno, da bismo počeli sa punim radom centra.
