U Muzeju grada Karlovca čuva se jedinstveni povijesni eksponat – najstariji očuvani bicikl na pedale u Hrvatskoj, koji svjedoči o ranim počecima biciklizma i tehničkom razvoju tog prijevoznog sredstva. Riječ je o vrijednom muzealnom predmetu koji je dio stalnog postava i kulturne baštine Karlovca. Iako manje poznat široj javnosti, ovaj bicikl predstavlja zanimljiv spoj povijesti, tehnike i lokalnog identiteta.
-Radi se o biciklu Petra Lukšića, poznate karlovačke trgovačke obitelji Lukšić, koji su njegovi nasljednici 1911. godine, u prvoj molbi za prikupljanje predmeta za muzej, poklonili muzeju. Lukšić je taj bicikl dovezao sa svjetske izložbe u Parizu 1867. godine. On nije bio jedini koji je takav bicikl dovezao – i zagrebački jedan trgovac je također sličan primjerak dovezao u Zagreb, odala je savjetnica u Muzeju grada Karlovca Sanda Kočevar.
Bicikl Petra Lukšića, koji se danas čuva u Muzeju grada Karlovca, dio je povijesti ranog biciklizma u Hrvatskoj i podsjetnik je na početke korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva u 19. stoljeću. Iako Karlovac ima dugu tradiciju biciklizma, još uvijek postoji prostor za njegov razvoj u suvremenom urbanom prometu.
–Mi smo krenuli vrlo rano, zapravo se možemo pohvaliti da smo krenuli paralelno s nekim drugim gradovima i sa Zagrebom. Osim što smo tako dovezli taj prvi bicikl koji je bio bicikl s drvenim kotačima i nije bio baš ugodan za vožnju. Po tadašnjim cestama i po makadamu, pa su ga često zvali Kostotresac ili Kostolomac. Ti nekako prvi bicikli, odnosno prvo formiranje biciklističkih klubova, počelo je negdje krajem druge polovine 1880-ih godina, gdje su, naravno, pojedinci i prije toga vozili bicikl.
Karlovac se ubraja među najranije sredine u Hrvatskoj u kojima se razvio biciklizam, a već krajem 19. stoljeća bilježe se prvi biciklistički klubovi i organizirane vožnje, uključujući izlete i sportska natjecanja. Posebno se ističe uloga Hinka Krapeka u osnivanju biciklističkog društva te činjenica da je Karlovac imao i vlastiti velodrom, na kojem su se održavale različite utrke i biciklističke aktivnosti. Biciklizam je u to vrijeme bio popularan među imućnijim građanima, a razvoj sporta i infrastrukture pokazuje da je grad imao važnu ulogu u ranoj biciklističkoj povijesti Hrvatske.
–Dakle, karlovački biciklisti su bili jedni od vodećih koji su osnovali Hrvatski biciklistički savez u Zagrebu, a privremeni predsjednik je bio upravo Hinko Krapek. Dakle, oni su zaista udarili temelje biciklističkom sportu. Na kraju krajeva, i nakon Drugog svjetskog rata taj naš biciklizam bio je dosta razvijen, a baš kao sport u naš kraj došao je Ivan Levačić. Dakle, on je bio olimpijac 1960. godine u Rimu. On je umro prije par godina u Dugoj Resi u visokoj starosti, ali imali smo izuzetnih uspjeha u biciklističkom sportu. Pa i Zlatko Cinac koji je bio reprezentativac.
Karlovački biciklizam ima dugu i važnu tradiciju, od prvih sportskih klubova krajem 19. stoljeća do kasnijih uspjeha na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Istaknute su povijesne osobe i događaji koji su obilježili razvoj sporta, dok se danas naglasak sve više stavlja na rekreativno bicikliranje i sigurnost u prometu. Unatoč bogatoj baštini, naglašena je potreba za dodatnim edukacijama i kulturom vožnje bicikla u suvremenim uvjetima.
