Klub nezavisnih vijećnika Gradskog vijeća Grada Karlovca dostavio je medijima službeno priopćenje u kojem, uz vlastite prijedloge, kao primjer dobre prakse ističe razvojne projekte i pristup uređenju javnog prostora u Parizu.
Jučerašnja sjednica Gradskog vijeća Karlovca ostat će zapamćena po odluci donesenoj unatoč jasnoj volji velikog broja građana. Oporbeni vijećnici napustili su sjednicu u znak prosvjeda, a gradska je vlast, zajedno sa svojim partnerima, izglasala uklanjanje lipa s gradskog trga.
Prije nekoliko sjednica, kada se odlučivalo o omogućavanju hranjenja divljih i poludivljih mačaka na području Karlovca, jedini argument gradske vlasti bio je da se mora poštovati volja građana. Danas, kada je više od 4.000 Karlovčanki i Karlovčana svojim potpisom zatražilo da lipe ostanu, ostaje dojam da se glas građana ne čuje jednako u svim situacijama. Više od devet posto stanovnika ovoga grada jasno je poručilo da želi sačuvati stabla koja desetljećima čine identitet Karlovca. Peticija je predana, argumenti su izneseni, upozorenja građana i struke upućena, ali odluka je ipak donesena. Često se govori kako se Karlovac mora ugledati na europske gradove. Međutim, u jednoj važnoj stvari Karlovac već ima prednost.
Karlovac ne treba postati zeleni grad. Karlovac treba ostati zeleni grad. Dok mnogi europski gradovi danas pokušavaju vratiti zelenilo koje su izgubili desetljećima betonizacije, Karlovac još uvijek ima ono što drugi pokušavaju ponovno stvoriti. Zeleni grad ne čine samo nove sadnice posađene nakon uklanjanja postojećeg zelenila. Zeleni grad čine odrasla stabla koja desetljećima stvaraju hlad, smanjuju temperaturu, pročišćavaju zrak i čine prostor ugodnijim za život. Stabla stara dvije ili tri godine nisu zamjena za stabla koja su rasla desetljećima. Odraslo stablo nije moguće nadoknaditi jednom sadnicom i jednom odlukom.
Uzet ćemo Pariz za primjer i to ne slučajno, kvadratura njihovog trga je 5000 kvadrata gotovo identično našem. Njihov projekt je posebno usporediv s Karlovcem jer se također nalazi u samom centru grada, pored
Sene preko puta Notre Dame katedrale, ispred gradske vijećnice. Kao i naš trg, taj je prostor prije zahvata bio gotovo potpuno prekriven betonom, s vrlo malo zelenila i desetak stabala. Pariz je odlučio krenuti suprotnim putem – ukloniti dio betona i vratiti prirodu u središte grada. U rujnu 2025. godine otvorili su svoju treću (od četiri planirane) urbanu šumu ispred gradske vijećnice. Više od 2.500 četvornih metara betona zamijenjeno je zelenilom (od ukupno 5000 kvadrata trga). Posađeno je 150 stabala i više od 1.000 biljaka, a neka stabla već su posađena s visinom od deset metara kako bi odmah počela stvarati hlad i smanjivati temperaturu tijekom toplinskih valova.
Vrijednost tog projekta iznosi 7 milijuna eura, dok je vrijednost zahvata na našem trgu nešto manja od 5 milijuna eura. Do 2030. godine Pariz planira posaditi više od 170.000 stabala i značajno povAećati broj zelenih i vodopropusnih površina.
Dakle, nije pitanje može li se ulagati u zelenilo. Pitanje je kakvu viziju imamo.
Pariz danas ulaže kako bi postao zeleni grad. Karlovac to ne treba postati – Karlovac to već jest. Dok Pariz vraća zelenilo koje je izgubio, Karlovac ima obvezu sačuvati ono što još uvijek posjeduje. Europa se zagrijava brže nego ostatak svijeta (izuzev Arktika) . Klimatske promjene više nisu tema budućnosti, nego stvarnost sadašnjosti. Zato zabrinjava činjenica da se i dalje oslanjamo na urbanističke planove stare gotovo dva desetljeća, kao da se svijet oko nas nije promijenio. Posljednjih godina svjedočimo istom obrascu. U Grabriku su zbog novih građevinskih projekata uklonjena odrasla stabla i zamijenjena mladim sadnicama kojima će trebati desetljeća da dosegnu njihovu vrijednost. Danas se ista priča ponavlja u Ulici Maksimilijana Vrhovca, gdje su uklonjena četiri odrasla stabla, u Kurelčevoj ostajemo bez 26 odraslih stabala….
Važno je jasno reći: investitori i izvođači nisu glavni krivci za ovu situaciju. Svaki investitor želi ostvariti maksimalnu dobit i najbolje iskoristiti prostor koji mu je na raspolaganju. To je dio poslovne logike. Odgovornost je na gradskoj vlasti.
Gradska vlast određuje pravila, donosi prostorne planove i izdaje uvjete. Njena je obveza osigurati da razvoj grada bude u interesu građana, a ne samo u interesu izgradnje novih objekata. Ne može svaki razvoj značiti nove betonske površine. Ne može se svaka odluka opravdavati rečenicom: „Posadili smo nova stabla.”
Ako smo uklonili odrasla stabla u punoj životnoj snazi i zamijenili ih mladim sadnicama, nismo napravili zamjenu – izgubili smo vrijednost koju su ta stabla stvarala desetljećima. Ne smijemo zaboraviti ni uklanjanje povijesne taksodije kod hotela Korana, stabla posađenog 1886. godine. Unatoč upozorenjima struke i dokumentaciji koju je dostavio priznati botaničar Vladimir Peršin, donesena je odluka da se ono ukloni. (prvi hotel Korana je izgrađen oko drveta taksodije). Karlovac se desetljećima ponosio titulom grada zelenila. Danas svjedočimo odlukama koje taj identitet postupno potkopavaju.
Odluka o lipama više se ne može promijeniti. Ona je izglasana. Ali građani imaju pravo znati da je postojala alternativa i da je više od 4.000 njihovih sugrađana tražilo da se ta stabla sačuvaju. Pitanje koje ostaje jest kakav Karlovac želimo ostaviti budućim generacijama – grad koji čuva svoje zelenilo ili grad koji ga se odriče zbog kratkoročnih interesa i zastarjelih planova. Lipe će biti posječene. Ali odgovornost za tu odluku ostat će trajno zapisana. Još jednom podsjećamo, nismo protiv rekonstrukcija i obnova. Rekonstrukcija i obnova u vrijeme klimatskih promjena ne bi smjela znači uklanjanje odraslog drveća, pokrivanje trave betonskim
kockama, prekrivanje dječjih igrališta umjetnim materijalima…
Uz priopćenje su dostavili i govor pariške gradonačelnice Anne Hidalgo iz rujna 2025. godine, za koji navode da se izravno oslanja na problematiku s kojom se suočava i Karlovac, kao i pariški Plan bioraznolikosti za razdoblje 2025. – 2030.
Anne Hidalgo, gradonačelnica Pariza o planu za grad pariz do 2030 godine. (Bila je gradonačelnica Pariza od 2014. do 2026. i prva je žena na toj dužnosti.)
Pariški plan za biološku raznolikost nije samo ekološki plan, već je deklaracija naše predanosti prilagodbi našeg grada i stvaranju gostoljubivog mjesta za sva živa bića, floru i faunu. Bioraznolikost više ne smije biti varijabla prilagodbe za budućnost Pariza. Naprotiv, planiranje okoliša sada vodi transformaciju našeg glavnog grada, a naše akcije donose plodove.
Suočeni s neviđenom erozijom životnog okoliša, koju potvrđuju nedavni znanstveni podaci, klimatska kriza zahtijeva od nas da preispitamo svoj odnos s ekosustavima i poduzmemo konkretne mjere kako bismo obnovili mjesto živih bića u središtu Pariza.
Urbana bioraznolikost je nužnost i stvarnost u Parizu već nekoliko desetljeća. Danas, zahvaljujući upravljanju usmjerenom na bioraznolikost i održavanju obilne mreže staništa, čaplje, ježevi i divlje pčele ponovno koloniziraju naše urbane prostore. Ali moramo ići dalje. Cilj je stvoriti pravu ekološku mrežu u kojoj svi prostori – šume, parkovi, trgovi, obale Seine, kanali, vodeni putovi, željezničke pruge, ulice, pločnici i zeleni krovovi – postaju utočište za floru i faunu, sve do gustog srca grada.
Seina je jedan od ključnih simbola ove transformacije. Nakon što je godinama bila žrtvovana betonu i zagađenju, konačno vraća svoju vitalnost. Povratak slatkovodnih školjki i jegulja svjedoči o oporavku ekosustava.
Ova renesansa rezultat je snažne političke predanosti i dugoročne vizije. Otvara povijesnu perspektivu: priliku za ponovno kupanje u Seini, ljeti 2025. Plan biološke raznolikosti dalje slijedi ovu ambiciju stvaranjem pješačkog i prirodnog koridora koji se proteže uz Seinu, od Bois de Boulogne do Bois de Vincennes. Ova zelena veza ponudit će jedinstveni prostor gdje voda i biljke ponovno mogu zauzeti svoje pravo mjesto, pružajući koristi za biološku raznolikost i Parižane.
Uklanjanjem asfalta s naših ulica i povratkom na otvoreno tlo gdje god je to moguće, možemo obnoviti ciklus vode, bogatstvo tla i s njima gljive, floru i faunu koje tamo žive. Čišćenjem vode Seine i obnavljanjem njezinih prirodnih obala ne samo da štitimo ribe I sav ostali riječni život, već osiguravamo i svoju budućnost.
Dugi niz godina izbor biljaka temeljio se na estetskim kriterijima, zanemarujući ekološke. To je značilo da su birane egzotične vrste koje su manje povoljne za bioraznolikost, nudeći malo resursa lokalnoj fauni. Od sada će naše kampanje sadnje kombinirati ljepotu prirode s otpornošću, pružajući sklonište i hranu lokalnim vrstama, a istovremeno će izdržati buduće klimatske uvjete. Stvaranjem utočišta i naselja prilagođenih potrebama ugroženih vrsta poput europskog ježa, šišmiša i vrabaca, štitimo sve ekosustave i sva živa bića, uključujući i nas same.
Naša će djeca odrastati u ovom preuređenom Parizu. Svaka će škola nuditi pristup prirodi, bilo u vlastitom školskom dvorištu ili u blizini.
Zeleno školsko dvorište više je od samog uređenja okoliša: to je mjesto za disanje, promicanje dobrobiti i učenje. Zapravo, rezultati najnovijeg građanskog glasovanja pokazuju da postoji velika podrška zelenim površinama među Parižanima. Gotovo 66% vas je glasalo „za“ ozelenjavanje i pretvaranje 500 novih ulica u pješačke zone u svim četvrtima. Podizanje svijesti djece o bioraznolikosti, nastava na otvorenom i povezivanje sa živim bićima uključivanjem u održavanje prirodnih prostora priprema ih za svijet koji će morati izgraditi. Uvjeren sam da naš odnos s prirodom i životinjama otkriva našu ljudskost.
Suočeni s klimatskim skepticima i nazadnim lobijima koji pokušavaju ometati ovaj napredak, napadajući znanstvenike, sijući sumnju i odgađajući djelovanje, moramo se oduprijeti. Stojeći uz sve progresivne snage, učinit ćemo Pariz modelom živahnog, otpornog i pravednog grada.
Godinama nakon potpisivanja Pariškog sporazuma, ovaj grad i dalje brine za druge i za živi svijet u cjelini, sada više nego ikad.
Radimo zajedno kako bismo izgradili Pariz sutrašnjice.
Kako ističu, upravo su Pariz odabrali kao primjer grada koji sustavno ulaže u povećanje zelenih površina, prilagodbu klimatskim promjenama i razvoj kvalitetnijeg javnog prostora.
– Velika nam je želja da neki budući gradonačelnik bude barem malo poput Anne Hidalgo, poručuju iz Kluba nezavisnih vijećnika.
Uz dokumente dostavili su i poveznicu na timelapse snimku izgradnje jednog pariškog trga te zamolili medije da objave dostavljene materijale u cijelosti.
Priopćenje je u ime Kluba nezavisnih vijećnika potpisao nezavisni vijećnik Vlado Vuković.
