Sve češći izljevi nasilja, netrpeljivost i osjećaj nesigurnosti postali su dio svakodnevice, a stručnjaci upozoravaju kako iza takvih pojava stoji niz društvenih i psiholoških čimbenika.
Psihologinja Mirjana Nazor objašnjava kako mnogi ljudi danas žive u osjećaju nesigurnosti i bespomoćnosti.
-Opća atmosfera je nekako nesigurnija, besperspektivnija. Mnogi ljudi se osjećaju pomalo izgubljeno i bespomoćno, kao da ne mogu upravljati vlastitim životom, nego da neke sile izvan njih utječu na to što će im se događati.
Psihijatrica i psihoterapeutkinja Ljiljana Škrinjarić smatra kako je značajan preokret u ponašanju ljudi donijela pandemija koronavirusa. Razdoblje u kojem su ljudi morali držati fizičku distancu ostavilo je posljedice na međuljudske odnose.
-Nekad su ljudi ljudima bili najbolji prijatelji, najveći oslonac, najveća pomoć, a u pandemiji smo se trebali bojati jedni drugih, micati jedni od drugih. Neka ponašanja su se počela pojavljivati i postajati sve normalnija.
Nazor upozorava kako se kod ljudi povećava egocentričnost, a smanjuje tolerancija na frustraciju.
-Mislim da danas imamo sve više ljudi koji funckioniraju na način – ja hoću, meni treba. I onda ako se stvari ne odvijaju onako kako su oni zamislili, prema nekom njihovom filmu, onda su zapravo nervozni, agresivni, počinju djelovati na način koji nije primjeren sredini.
Problem, dodaje psihologinja, počinje već u odgoju djece. Smatra kako se djecu sve manje uči prilagodbi, prihvaćanju granica i različitih životnih situacija.
–Kao da toleriramo jedno divljačko i bahato ponašanje, barem u nekim sferama. Da oni koji ne prežu pred bezobrazlukom stižu do ciljeva, ostvaruju svoje želje. Oni koji su pristojni, koji nastoje kazati oprostite, molim vas, biste li mogli, ti često ispadnu smiješni i ne uspiju realizirati ono na što imaju pravo, a ne samo što bi željeli.
Stručnjaci naglašavaju kako ne možemo kontrolirati tuđe ponašanje, ali možemo utjecati na vlastite reakcije i ljude kojima se okružujemo.
-Važno je da znamo s kime se okružimo, ali važno je da i njih sami budemo ljudi. Ja ću i dalje pozdravljati kad negdje uđem, bez obzira što mi niko neće odzdraviti.
Briga o mentalnom zdravlju, ističe Nazor, trebala bi biti jednako važna kao i briga o fizičkom zdravlju. Prvi korak prema boljem mentalnom zdravlju je ulaganje u sebe, poručuje Škrinjarić, ističući važnost očuvanja vlastitog mira.
-Trebali bi dati važnost dobrim ljudima, a nekako način načina neki put ne možemo izbjeći ove loše ljude, ali možemo u sebi stvoriti način što se s tim napravimo da nam bude dobro.
(MS)
