Nakon jučerašnjeg rušenja lipa i odgovora sa svake strane političkog spektra oglasio se i Most te kritizirao Grad Karlovac koji je u sklopu radova na Trgu bana Josipa Jelačića s njega maknuo 40-ak stabala lipe koji su tamo zasađeni za 400. rođendan Grada. Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot je također istaknuo opći odnos Karlovca prema njegovom zelenilu i kako i dalje nisu poslali dokumentaciju vezane uz ispiranje cijevi koje su zatražili od ViK-a.
–Dakle, ovaj odnos prema zelenilu je zapravo odnos prema identitetu Karlovčana i Karlovčanki jer mnogi ljudi koji su rasli ovdje, koji s Kurelčevom ulicom šeću skroz do Korane, dakle vezani su i emotivni za ovaj dio grada i to bi bio kao da u gradu Zagrebu, kao da u gradu Zagrebu u Nazorovoj ulici posjećate sva stabla i uneredite u potpunosti zapravo grad Zagreb i promijenite zapravo cijelu sliku kako bi glavni grad trebao izgleda. Na isti takav način se odnosi i prema Karlovcu. Znači, nije dosta da se s jednom od najgorih vodovoda u Hrvatskoj i najskupljom vodom u Hrvatskoj uništava zdravlje naših ljudi i to je popraćeno poprilično komunalnom inflacijom, jer se tako katastrofalna voda plaća suhim zlatom kako u Karlovcu, tako i u Gospiću, nego se sada krenulo i uništavanje, dakle, onog najvažnijeg Karlovčanima, a to su recimo ova stara stabla, istaknuo je Zvonimir Troskot, saborski zastupnik Mosta.
Troskot je poručio kako se Karlovac kao prvi grad u Hrvatskoj pretvara u grad s diktaturom. Jučerašnji dan služi kao pokazatelj da diktatura polako ulazi na mala vrata kroz Karlovac u cijelu Hrvatsku, i to treba presjeći. Ne treba presjeći ova stabla, treba presjeći ovu diktaturu koja se uvodi u Karlovac, izjavio je.
–Onda kad podvučete na jučerašnju sjeću lipa i na današnju najavu u ovoj Kurelčevoj ulici da će se ovaj drvored rezat za koji arboristi, službeni stručnjaci koji bi to trebali odobriti,, nikada nisu odobrili. Dakle, u Marmontovoj ulici postoje zapravo ta zaštićena zona koju su nekadašnji stručnjaci arboristi zaštitili, uopće ne razmišljajući, dakle nisu oni sve zone Karlovca kao takve zaštitili, ali uopće ne razmišljajući da će postojati možda u budućnosti neka glava koja bi išla rezat ova drveća koja su ovdje stara i preko stoljeća u Kurelčevoj, ali i ostale dijelove grada Karlovca, kaže Troskot.
Krenulo se s vodom, s kanalizacijom gdje su fekalije ljudima plivale po podrumima, da bi danas imali sjeću stabala po cijelom Karlovcu, ali ne samo stabala, nego cijela zelena politika koja pokazuje uništavanje identiteta grada Karlovca, poručuju iz Mosta.
–Danas stojimo ovdje ispod ovih krošanja stabala kako se nikada više ne bi dogodilo ono što se jučer dogodilo lipama. Niti da se ikada više u našem gradu u nekoliko sati izbriše ono što je priroda stvarala više od pola stoljeća, ne želimo niti da se bez istinskog dijaloga s građanima donose odluke koje mijenjaju lice Karlovca zauvijek. Lipe nisu bile obično stabla, više od 50 godina bili su njemi svjedoci života ovoga Grada, gledale su kako odrastaju djeca, kako se ljudi zaljubljuju, kako se obitelji okupljaju i kako prolaze generacije, prisjetila se Nikolina Bišćan, županijska povjerenica Mosta za Karlovačku županiju.
Također je poručila kako Grad Karlovac nije poznat po betonu. Karlovac je grad parkova, aleja, rijeka i zelenila. Upravo su stable desetljećima bila dio njihovog identiteta a taj identitet jučer je osiromašen. Oporba je upravo tada istaknula kako će se za Kurelčevu i njezina stabla trebati boriti, Most je dao jedan od prijedloga, razgovor s arboristima.
–Ako arboristi kažu da se stavla koja su starije od 100 godina ne mogu rušiti kao takva, onda se one ne mogu rušiti. To je kao da imate konzervatore koji očuvaju zapravo zgrade, na isti takav način se odnosi i prema drvećima koji su unutar arhitekture bila i planirana. Netko je ovo isplanirao. Vi vidite po samom drvoredu da to ima nekakvu logiku, nekakav razum i da je to zapravo dijelo suživota građana Karlovca. Prema tome postoje metode, dakle ne možete vi osporiti, pa nije Svetić jedini stručnik, on je šumar kao takav, ali šumari kao takvi nemaju finalnu riječ, imaju ga arboristi, zaključio je Troskot.
