Mentalno zdravlje nije bitno samo u listopadu kad se i obilježava njegov dan već svaki dan od 0 do 24 sata. Vrlo je izazovna njegova slika u našem društvu te postoji puno prostora za poboljšanje. Nerijetko se događa da osoba ima problem s vlastitom slikom, a prisutni su i napadaji panike. Vanja Marković, magistra sestrinstva iz područja mentalnog zdravlja, voditeljica Udruge EduKA Mental Health i nastavnica u Medicinskoj školi Karlovac, ističe da je bitan rad na obrambenom mehanizmu. Gotovo svaka četvrta osoba tijekom svog života bit će okrznuta s problemom na području mentalnog zdravlja, a djeca su posebno osjetljiva skupina. Velika opasnost je dostupnost društvenih mreža onim najmlađima.
– Izuzetno je opasno i važno da mladi prije svega imaju podršku roditelja. Jako su bitni odnosi. Najduže istraživanje koje se provodilo u svijetu jest Harvardska studija, čak 40 godina. Potvrdila je što je ljudima najviše bitno, a to su dobri odnosi. Nama se to možda podrazumijeva, ali koliko mi zaista njegujemo dobre odnose?
Ventilaciju emocija Marković često provodi sa svojim učenicima i vjeruje da su rezultati dobri. Ono što se često događa, mladi se poistovjećuju s profilima koji se nalaze na Instagramu, Facebooku i TikToku. Djevojke najčešće grade sliku idealne žene na temelju viđenih fotografija, a posljedice mogu biti kobne kao što su anoreksija i bulimija. Influenceri ne moraju biti „zlobni“ već je potrebno pratiti one koji doista donose dobrobit za zajednicu i samog pojedinca. Ljudi nisu ni svjesni koliko utječu jedni na druge, a baš svaka osoba može doprinijeti poboljšanju mentalnog zdravlja bez obzira čime se bavi.
– Mi zaista znamo tko su sve stručnjaci u tom području, ali evo, smatram da je važno da se zna da ova struka sestrinstva koja je opredijeljena za zaštitu mentalnog zdravlja i promociju mentalnog zdravlja, zaista može dati svoj obol u toj cijeloj prevenciji. Još jednom ponavljam, jedno su prevencija i prepoznavanje, a drugo su ljudi koji se bave dijagnostikom i terapijom.
Jedan od velikih problema s kojima se mladi susreću, a posebice djeca koja su u nižim razredima osnovne škole, jest adaptacija. Prijelaz iz područne u osnovnu školu zna biti vrlo stresan za dijete. Posebice ako odlazi u školu gdje je puno više djece, a time i odraslije te slobodnije.
– Kažu da je comfort zona dobra, ali u njoj ništa ne raste. Treba izaći iz nje. Naravno da je djeci koja su u tom razvojnom periodu to značajnije teža adaptacija, ali tu je na nama odraslima, pogotovo na nama koji radimo u području obrazovanja, da damo apsolutno sve od sebe, da shvatimo tu djecu i da ju podržimo. Opet se vraćam na ventilaciju emocija i ono kako se osjećaš.
Ljudi vas puno puta pitaju kako ste, ali zapitajte se je li im stvarno stalo da znaju kako se osjećate. Kako tvrdi Marković, bolje je da ljudi onda ne pitaju ništa. Također, kod mladih ljudi ne bi se trebalo minimalizirati probleme te navodi sljedeći primjer:
– Učenik je prekinuo ljubavnu vezu. Bio je u depresivnom raspoloženju. Odvajam depresivno raspoloženje od depresije. U depresivnom raspoloženju roditelji su odmahnuli rukom i rekli kako to nije ništa. Ja smatram da je to izuzetno bitno. Ne samo ja nego i struka tako percipira taj problem.
Marković navodi da često roditeljima na sastancima kaže da je tim mladim ljudima u tom trenutku to najveći problem. Da, istina je da život ide dalje, ali treba živjeti u trenutku i problem gledati i iz tuđe perspektive. Ono što ljudi jako zanemaruju jest davati sebe drugome. Lojalnost je neupitno jako bitna jer gradi sigurnost u svakom pojedincu.
Ono što Marković ističe jest da društvu nedostaje poniznosti, ali veseli ju što se mladi ipak okreću nekim vrijednostima koje su danas možda i zaboravljene. Ne trebamo biti “za nekoga” nego “pored” kako bi mladi osjetili podršku. Često s učenicima radi brojne vježbe, a jedna od njih je sljedeća:
– Na pod stavimo papire i napisane emocije: sreća, ljutnja, tuga i strah. Podijelimo se i kažemo da imamo par minuta za razmisliti kako se osjećamo posljednjih tjedana. Učenici biraju mjesto, a pozicioniraju se najviše na sreću iako dobro znamo da to nije tako. Ovo je lakše. Lakše je sjesti na sreću i nećemo morati dati puno sebe.
Fokus na svaki trenutak u danu je važan, a jedan od važnijih treninga koje provode učenici Medicinske škole Karlovac jest autogeni trening. Ono što je posebno pohvalno jest da novo izdanje ima kabinet za mentalno zdravlje u kojemu učenici provode razne radionice koje im pomažu održavati mentalno zdravlje, ali ih i uče kako pomoći i sebi i drugima.
