Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot tijekom saborske rasprave o korištenju europskih fondova posebno se osvrnuo na projekt Aglomeracije Karlovac, pritom propitujući odgovornost gradonačelnika Damira Mandića za njegovu provedbu.
Troskot je upozorio na kašnjenje projekta, dodatne troškove i stanje u karlovačkoj Zvijezdi te istaknuo kako se građani, unatoč značajnim europskim ulaganjima i obnovi velikog dijela vodovodne mreže, i dalje suočavaju s problemima mutne vode i rastućih cijena. Od nadležnih institucija zatražio je odgovore na pitanja što je konkretno postignuto uloženim sredstvima i tko će preuzeti odgovornost za posljedice koje pripisuje lošoj provedbi projekta.
Priopćenje saborskog zastupnika Zvonimira Troskota u nastavku prenosimo u cijelosti.
Zagreb, 16. listopada 2026. Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot u raspravi o korištenju fondova Europske unije posebno se osvrnuo na projekt Aglomeracije Karlovac, istaknuvši ga kao primjer u kojem velika europska ulaganja, prema njegovim riječima, nisu donijela očekivano poboljšanje kvalitete života građana. Posebno je prozvao gradonačelnika Karlovca Damira Mandića zbog političke i upravljačke odgovornosti za projekt, kašnjenja, dodatne troškove i stanje vodoopskrbe.
Troskot je podsjetio da je projekt Aglomeracije Karlovac u velikoj mjeri financiran europskim sredstvima te upozorio na probijanje rokova i dodatne troškove koji su, prema njegovim riječima, posljedica loše pripremljenih projekata.
„Aglomeracija Karlovac projekt je koji je oko 70 posto financiran sredstvima Europske unije. Imamo kašnjenje s rokovima, velike dodatne troškove i loše projekte, a najbolji primjer je Zvijezda, stari dio Karlovca koji je ovom obnovom potpuno razrušen“, rekao je Troskot.
Posebno je otvorio pitanje odgovornosti Vodovoda i kanalizacije Karlovac kao naručitelja radova te Damira Mandića, kojeg je prozvao zbog njegove uloge u upravljanju gradom i VIK-om.
„Građevinske dozvole su izdane, projekti su krenuli, rokovi su probijeni, a građani danas imaju posljedice. Damir Mandić ne može govoriti o uspješnom korištenju europskih fondova, a izbjegavati odgovor na pitanje što se dogodilo u Karlovcu i tko će snositi odgovornost za loše izvedene projekte“, poručio je.
Troskot je podsjetio da je završetak projekta bio najavljivan do 31. prosinca 2025. godine, ali da radovi nisu završeni u predviđenom roku. Upozorio je i na stanje u Zvijezdi, gdje građani, kako je rekao, i dalje postavljaju pitanja o izvedbi kanalizacije i neugodnim mirisima.
Posebno je problematizirao stanje vodovodne mreže nakon izvedenih radova.
„Govore nam da je zamijenjeno 56 kilometara cijevi, a Karlovac nikada nije imao mutniju vodu. Voda je istodobno sve skuplja. Zato pitamo Ministarstvo što je zapravo financirano europskim novcem ako nakon tolikih ulaganja građani i dalje imaju problem s kvalitetom vode“, rekao je Troskot.
Naglasio je da je Most o problemima s karlovačkom vodom već obavijestio državne institucije, predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i potpredsjednika Vlade Tomu Medveda, koji dolazi iz Karlovačke županije.
„Građani Karlovca i cijele Karlovačke županije danas plaćaju cijenu loših projekata, dodatnih radova i povećanja troškova sustava. Ne može se europskim fondovima hvaliti samo kroz iznos povučenog novca. Mora se gledati što je tim novcem napravljeno i kakvu korist od toga imaju ljudi“, istaknuo je.
Troskot smatra da bi nadležna ministarstva morala imati učinkovitije korektivne mehanizme kojima bi pratila projekte financirane europskim novcem, osobito kada dolazi do velikih kašnjenja, dodatnih troškova ili problema nakon izvedenih radova.
„Ako Ministarstvo prati provedbu europskih projekata, onda mora reagirati kada projekt ozbiljno kasni, kada rastu troškovi i kada rezultat nije ono što je građanima obećano. Karlovac je upravo primjer zašto nadzor nad trošenjem europskog novca ne smije završiti onog trenutka kada su sredstva odobrena“, rekao je.
Troskot je upozorio i na širi problem korištenja europskih fondova u Hrvatskoj. Manje jedinice lokalne samouprave često moraju osigurati između 15 i 20 posto vlastitog udjela u projektima, zbog čega se neke dodatno zadužuju kako bi uopće mogle koristiti europska sredstva. Ako su projekti pritom loše pripremljeni ili provedeni, lokalna zajednica dugoročno može snositi trošak koji je veći od koristi.
U nastavku rasprave osvrnuo se i na slučajeve u kojima postoji sumnja da se poslovi financirani europskim sredstvima dodjeljuju tvrtkama bliskim lokalnim ili državnim dužnosnicima, kao i na potrebu jasnog razgraničenja nadležnosti DORH-a i Ureda europskog javnog tužitelja kada se istražuje moguća zlouporaba europskog novca.
Otvorio je i pitanje projekata povezanih s eksploatacijom litija u Lici te odgovornosti Ministarstva zaštite okoliša za procjene i studije koje se izdaju za projekte s mogućim utjecajem na okoliš.
„Europski fondovi trebaju služiti rastu i razvoju Hrvatske, a ne stvaranju novih dugova, dodatnih troškova i problema za građane. Karlovac je danas jedan od najboljih primjera koliko je važno pratiti ne samo koliko je novca povučeno, nego što je tim novcem stvarno napravljeno“, zaključio je Troskot.
