U Muzeju Domovinskog rata Karlovac – Turanj danas je svečano otvorena gostujuća izložba Muzeja Domovinskog rata u Splitu pod nazivom „Strani dragovoljci u Domovinskom ratu”. Izložba donosi priče o ljudima koji su tijekom Domovinskog rata iz različitih dijelova svijeta dobrovoljno došli u Hrvatsku kako bi sudjelovali u njezinoj obrani, a mnogi od njih za hrvatsku su slobodu položili i vlastite živote.
Autor izložbe je ravnatelj Muzeja Domovinskog rata u Splitu Matej Gabrilo, dok tekst potpisuje Tomislav Šulj iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Kustos gostovanja izložbe je voditelj Muzeja Domovinskog rata Karlovac – Turanj Juraj Horvatin.
Otvorenje je okupilo hrvatske branitelje, strane dragovoljce, predstavnike braniteljskih udruga te državnih, županijskih i gradskih institucija. Posebnu simboliku događaju dao je i datum otvorenja, 23. listopada, kada se obilježava 35. obljetnica osnutka 129. brigade Hrvatske vojske.
Ravnatelj splitskog muzeja i autor izložbe Matej Gabrilo objasnio je kako je ideja za izložbu nastala 2022. godine, tijekom pripreme izložbe posvećene Jean-Michelu Nicolieru i Thomasu Crowleyju. Istraživanje njihovih sudbina otvorilo je pitanje velikog broja stranih dragovoljaca čiji doprinos hrvatskoj obrani nije dovoljno poznat javnosti.
– Krenuli smo u realizaciju te ideje i trebale su nam dvije godine tijekom kojih smo pripremali tekst, prikupljali materijale, a dio predmeta nam je doniran, dok su nam fotografije posuđene. Na kraju smo u Splitu u svibnju 2024. godine otvorili izložbu.
Izložba je nakon Splita gostovala u Sinju i Dubrovniku, a sada je predstavljena i karlovačkoj publici. Gabrilo je istaknuo kako je njezino otvorenje u Splitu okupilo petnaestak stranih dragovoljaca, s kojima su organizatori nastavili održavati prijateljske odnose. Najavio je i kako će u budućem prostoru splitskog muzeja dio stalnog postava biti posvećen upravo stranim dragovoljcima.
O povijesnom značaju njihova sudjelovanja u Domovinskom ratu govorio je Tomislav Šulj, autor teksta izložbe, koji se godinama bavi istraživanjem ove teme. Prema podacima kojima se raspolagalo u vrijeme pripreme izložbe, u obrani Hrvatske sudjelovalo je oko 790 stranih dragovoljaca, više od 80 ih je poginulo, a oko 130 ranjeno. U međuvremenu su istraživanjima otkriveni podaci o još dvadesetak dragovoljaca, uključujući i nekoliko poginulih.
– Dolazili su ljudi koji su imali vojno iskustvo, dolazili su ljudi koji nikad nisu imali pušku u rukama, dolazili su ljudi svih vjera i nacija. Svi su oni prepoznali da se ovdje vodi nepravedan rat, odnosno da se vodi agresija i da se brani demokracija i pravo na slobodu jednog naroda.
Šulj je posebno zahvalio Karlovcu na očuvanju sjećanja na strane dragovoljce, istaknuvši kako se dio njih borio i na karlovačkom području, uključujući 110. i 129. brigadu. Najavio je i novu izložbu koja će kroz umjetničke portrete poginulih stranih dragovoljaca dodatno približiti njihove osobne priče i žrtvu koju su podnijeli.
Ravnatelj Muzeja grada Karlovca Ivan Čulig izrazio je zadovoljstvo što je ovom izložbom na cjelovit način predstavljena tema stranih dragovoljaca. Prisjetio se i prošlogodišnjeg posjeta francuskog ratnog fotoreportera Antoinea Jaurieja, koji je tijekom Domovinskog rata proveo samo jedan dan na Turnju, ali je o tom iskustvu desetljećima poslije napisao više od stotinu stranica.
– Strani dragovoljci u Domovinskom ratu nisu samo broj u nekoj statistici, nisu fusnota našoj povijesti. To su pojedinačne ljudske sudbine.
Upravo je očuvanje tih osobnih priča jedan od glavnih ciljeva izložbe, koja posjetiteljima približava motive, iskustva i sudbine ljudi koji su napustili svoje domovine kako bi pomogli Hrvatskoj.
Posebno emotivan dio otvorenja bilo je obraćanje Michaela Mischa, stranog dragovoljca iz Njemačke koji je sudjelovao u obrani Hrvatske. Govorio je o okolnostima u kojima su strani dragovoljci dolazili u Hrvatsku, ali i o osjećaju zaboravljenosti s kojim su se mnogi suočili nakon završetka rata.
– Nakon rata brzo su zaboravljeni, ali sada je svanulo novo doba i ovi zaboravljeni heroji se pamte. Njihove priče i žrtve sada se istražuju, a prava priča se dokumentira.
Misch je zahvalio svima koji svojim istraživačkim radom i organizacijom ovakvih izložbi pridonose prepoznavanju uloge stranih dragovoljaca. Posebno je istaknuo rad Tomislava Šulja, zahvaljujući kojem, kako je rekao, sve više građana prepoznaje strane dragovoljce i njihovu ulogu u obrani Hrvatske.
U ime Savjeta mladih Karlovačke županije okupljenima se obratio Viktor Božić, naglasivši važnost prenošenja povijesnih činjenica generacijama koje nisu doživjele Domovinski rat. Izrazio je zahvalnost što su i predstavnici poslijeratne generacije pozvani sudjelovati na otvorenju izložbe.
– Oni su došli ovdje ništa ne tražeći zauzvrat i zadužili su nas mlađe generacije za cijeli život. Naša je zadaća čuvati tu povijest Domovinskog rata jer je ona i temelj moderne Hrvatske.
Božić je također čestitao obljetnicu pripadnicima 129. brigade Hrvatske vojske te podsjetio na njihovu žrtvu i doprinos obrani karlovačkog područja.
O značaju današnjeg datuma govorio je Miroslav Rade, predsjednik Udruge pripadnika 129. brigade Hrvatske vojske. Podsjetio je kako je brigada osnovana 23. listopada 1991. godine te da je kroz njezine redove prošlo više od 2.800 pripadnika, od kojih je 28 poginulo.
– Zahvaljujem Muzeju Domovinskog rata što smo dogovorili otvorenje izložbe na današnji dan, koji je poseban za nas pripadnike 129. brigade. Brigada je osnovana 23. listopada 1991. godine iz Narodne zaštite, koja je djelovala po mjesnim odborima i gradskim četvrtima Karlovca i okolice.
Rade je najavio i obilježavanje 35. obljetnice stradanja u Draganiću, koje će se održati 8. studenoga, uz prigodnu izložbu i prisjećanje na poginule branitelje.
U ime potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda okupljenima se obratio njegov izaslanik Željko Punda, koji je pročitao ministrov prigodni govor. Naglasio je kako su strani državljani, zajedno s hrvatskim braniteljima, sudjelovali u obrani Hrvatske u najtežim trenucima njezine novije povijesti.
– Strani dragovoljci zaslužuju naše poštovanje i posebnu zahvalnost jer su bili spremni na najveću žrtvu kako bi pomogli našem narodu u borbi protiv tada znatno nadmoćnijeg neprijatelja i to nikad nećemo i ne smijemo zaboraviti.
Posebno je istaknuta važnost upoznavanja mlađih generacija s doprinosom stranih dragovoljaca te je izražena nada da će izložba privući velik broj posjetitelja.
Zamjenica gradonačelnika Karlovca Ivana Fočić zahvalila je autorima, organizatorima, muzejskim djelatnicima i braniteljskim udrugama na kontinuiranom radu u očuvanju sjećanja na Domovinski rat. Osvrnula se i na sam naziv izložbe te značenje riječi „strani”.
– To jesu ljudi koji su došli iz drugih zemalja braneći našu domovinu, prepoznali su tu potrebu, osjećali su da to moraju i izabrali su pravu stranu. Ali nekako mi se čini da, ako i jesu u ovom trenutku nekome strani, da ovim aktivnostima više neće biti.
Fočić je naglasila i važnost sudjelovanja mladih na ovakvim događanjima jer im susreti sa sudionicima Domovinskog rata omogućuju da povijest upoznaju kroz neposredna svjedočanstva.
Tijekom svečanosti razmijenjeni su i prigodni darovi kao znak zahvalnosti za doprinos stranih dragovoljaca obrani Hrvatske.
Izložba „Strani dragovoljci u Domovinskom ratu” podsjetnik je na ljude koji nisu bili rođeni u Hrvatskoj, ali su u presudnim trenucima njezine povijesti odlučili stati uz hrvatske branitelje. Njihove priče, od dolaska iz različitih dijelova svijeta do sudjelovanja na bojištima i sudbina nakon rata, predstavljaju važan dio povijesti Domovinskog rata.
Gostovanjem na Turnju, mjestu koje i samo nosi snažno povijesno značenje za obranu Karlovca, nastavlja se nastojanje da se njihov doprinos sačuva od zaborava i prenese budućim generacijama.
