Na 22. sjednici Gradskog vijeća Grada Karlovca gradski vijećnik Dimitrije Birač iznio je prijedlog strukturne reforme upravljanja poljoprivrednim zemljištem, upozorivši na nedovoljnu iskorištenost poljoprivrednih površina, rascjepkanost parcela i administrativne prepreke koje otežavaju razvoj lokalne poljoprivrede.

Prema podacima koje je predstavio, više od 72 posto poljoprivrednog zemljišta na području Karlovca nalazi se izvan sustava aktivne poljoprivredne proizvodnje i potpora. Birač predlaže osnivanje posebnog pododjela koji bi se bavio aktivacijom i okrupnjavanjem zemljišta, rješavanjem imovinskopravnih odnosa te povezivanjem lokalnih proizvođača s europskim fondovima i gradskim ustanovama.

Svoj prijedlog detaljnije je obrazložio u priopćenju za medije, koje u nastavku prenosimo u cijelosti.

Službeni podaci Grada Karlovca i nedavno izrađena Analiza kratkih lanaca opskrbe na temelju prihvaćenog amandmana koji sam predložio na proračun za 2026. godinu, ukazuju na potrebu za sustavnom promjenom pristupa u upravljanju poljoprivrednim resursima. 

Prema dostupnim pokazateljima, čak više od 72 posto poljoprivrednog zemljišta na administrativnom području grada trenutačno se nalazi izvan sustava aktivne poljoprivredne proizvodnje i potpora. Podaci iz Grada koje sam analizirao posljednjih mjeseci pokazuju da se od ukupno 21.752 hektara poljoprivrednog zemljišta na području Karlovca u ARKOD sustavu nalazi 6.073,23 hektara. Od 1.519 aktivnih gospodarstava, više od polovice (779) čine samoopskrbna obiteljska gospodarstva (SOPG) koja proizvode za vlastite potrebe, dok je registriranih zadruga ukupno sedam. Istodobno, gradska uprava ne raspolaže podatkom o prosječnoj veličini katastarskih čestica, ne prati broj neriješenih imovinsko-pravnih sporova koji usporavaju ulaganja te ne provodi evaluaciju ekonomskog učinka dodijeljenih potpora na okrupnjavanje i rast proizvodnje.

Poseban izazov predstavlja stanje državnog poljoprivrednog zemljišta povjerenog Gradu na upravljanje. Od 2.044 čestice, njih 775 (ukupno 192,27 hektara) obraslo je šumskim raslinjem, a terenski uvid pokazuje da je i 39 čestica koje su već pod ugovorima o zakupu djelomično ili u potpunosti zaraslo. Ekstremna rascjepkanost je na primjeru katastarske općine Rečica koja broji 634 čestice na 282,27 hektara, s prosječnom veličinom manjom od 0,45 hektara i medijanom od svega 0,25 hektara, uz 79 obraslih čestica u toj općini.  

Istovremeno su jučerašnjim drugim izmjenama Programa poljoprivrede za 2026. godinu sredstva za raspolaganje državnim zemljištem i čišćenje poljoprivrednih površina u odnosu na plan smanjena s 12.000 eura i 15.000 eura na 4.000 eura, odnosno 5.269 eura. Geodetske usluge ugovorene u srpnju ove godine najvećim su dijelom usmjerene na pojedinačna iskolčenja prilikom uvođenja u posjed (38 elaborata), dok su za spajanje i osnivanje čestica predviđena dva elaborata. 

Sitne parcele poskupljuju proizvodnju i smanjuju ekonomsku računicu za ulaganja, zbog čega u 2026. godini nije predan niti jedan zahtjev za opremu za navodnjavanje (javnih sustava navodnjavanja nema), a prijava Grada za komasaciju u Blatnici Pokupskoj i Šišljaviću nije odobrena na državnom pozivu. Zato je definirati alternativni lokalni model okrupnjavanja.

S obzirom na to da i sama studija Kratki lanci opskrbe prepoznaje potrebu za proaktivnim djelovanjem nadležnog odjela, i poziva Grad da bude poticatelj, ovim putem predlažem reformu upravljanja poljoprivrednim zemljištem.

Model predviđa reorganizaciju Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove i Upravnog odjela za gospodarstvo, razvoj grada i fondove EU, uz prekid prakse uvrštavanja isključivo 1/1 čistih čestica kojom se 80 posto problematičnog zemljišta godinama zaobilazi, te osnivanje agilnog Pododjela za aktivaciju i konsolidaciju poljoprivrednog zemljišta. Pododjel bi činilo troje stručnjaka (pravnik, geodet i agronom) koji bi radili po načelu 50 posto uredskog i 50 posto terenskog rada, primjenjujući model paralelnog rada. Jedan dio tima provodi natječaje, nadzire ugovore i priprema EU projekte na već uređenoj katastarskoj općini (na primjer pilot-projekt Rečica), a drugi dio tima paralelno rješava imovinsko-pravnu i geodetsku pripremu sljedeće općine (Šišljavić, Skakavac).

Rad reformiranog sustava temeljio bi se na četiri operativna koraka:

  1. Imovinsko-pravna deblokada. Aktivno sudsko i upravno rješavanje tereta i suvlasništva, pokretanje pojedinačnih postupaka, usklađivanje katastra i zemljišnih knjiga te definiranje nadležnosti s Hrvatskim šumama i Hrvatskim vodama (posebno za 452 čestice koje su 90 do 100 posto pod šumom).
  2. Geodetsko okrupnjavanje u veće proizvodne površine (10 – 50+ ha). Blokovsko spajanje naslonjenih državnih i gradskih čestica u zaokružene tehnološke cjeline, budući da su parcele od 0,25 ili 2 hektara i k tome razbacane preskupe za modernu mehanizaciju i ekonomiju obujma. U dugoročne ugovore o zakupu ugradila bi se zabrana podzakupa i ponovnog usitnjavanja, uz obvezni godišnji terenski nadzor kako se ne bi ponovio slučaj 39 zaraslih čestica pod ugovorom.
  3. Poticanje povezivanja lokalnih proizvođača. Velike proizvodne površine nisu prijetnja malim obiteljskim gospodarstvima, već ključni ekonomski poticaj da se naših 779 SOPG-ova i 705 OPG-ova povežu u proizvođačke organizacije, kojima bi Grad kroz bodovanje na natječajima osigurao izravnu prednost pred vanjskim agro-korporacijama.
  4. Povezivanje s EU fondovima i gradskim tržištem. Priprema EU projekata unutar Pododjela za projekte navodnjavanja, krčenja i zajedničku mehanizaciju te uvođenje obvezne zelene javne nabave kojom se udruženi karlovački proizvođači izravno povezuju s vrtićima, školama i javnim ustanovama.

Provedbom ovog modela u okviru od 1,5 do 3 godine po pojedinoj katastarskoj općini uložena bi se sredstva dugoročno vraćala u gradski proračun kroz 65 posto zakonskog udjela Grada u prihodima od dugoročnog zakupa, osiguravala bi stabilnu lokalnu opskrbu svježom hranom, a Karlovac bi postao primjer kako rješavati krupne aktualne poljoprivredne probleme.