Postoji velik nesrazmjer između ljudi koji traže posao i broja novih radnih mjesta. I dalje se traže strani radnici, pa je tako u prvih šest mjeseci zamijećen porast od 30% više zahtjeva za stranim radnicima.
-I dalje imamo povećane potrebe za radnom snagom, puno više no što je raspoloživo. Lani smo imali 1400 zahtjeva za stranim radnicima, dok ove godine imamo već 2000. Ne radi se nužno o zaposlenim stranim radnicima, to su samo zahtjevi. Dok se oni procesuiraju često dođe do prekida iz razno raznih razloga, rekla nam je Ivana Mehle, predstojnica područnog ureda HZZ-a u Karlovcu.
Nezaposlenih na burzi ima, pa se nameće pitanje odakle tolika potreba za stranim radnicima.
-Činjenica je da padom broja nezaposlenih se promijenila i struktura. U većini slučajeva, danas tko može i želi raditi i nađe posao. Što se ostalih osoba u evidenciji tiče one u pravilu imaju otežan faktor zapošljavanja zbog toga smo morali prilagoditi i individualizirati pristup. Uveli smo program Posao+ preko kojeg pokušavamo utvrditi koje su to radne sposobnosti preostale i pokušavamo toj osobi pronaći posao. Također, nastojimo senzibilizirati poslodavce, njihov odaziv bi mogao biti i bolji, pa radimo na tome, dodala je.
Općenito gledano nema radnika. U zadnjih pet godina brojke radnih mjesta su značajno porasle. Plaće nisu pretjerano konkurentne, a kada se to spoji s lošijim radnim uvjetima dođe do toga da je nekim djelatnostima izuzetno teško pronaći zaposlenike. Kao sretno rješenje za male Hrvatske plaće pokazali su se strani radnici kojima su one dovoljne, dok prosječan Hrvat za svoj posao uglavnom može dobiti više u nekim zemljama Europske unije.
