Slavko Cvitković, Željka Pulez, Josip Grdina i Željko Maljevac – novinari su koji su izvještavali s terena za vrijeme Domovinskog rata. Svoja iskustva danas su ispričali na okruglom stolu u Muzeju Domovinskog rata na Turnju. Novinarski rad u ratu bio je izuzetno bitan za širenje morala među stanovništvom, ali i projekcije realne situacije ostatku svijeta. Propaganda se širila sa svih strana, pa je od izuzetne važnosti bilo prenijeti svijetu reportaže s bojišta i okupiranih mjesta.
-Teren koji sam pokrivao za potrebe HRT-a je od Pokupskog, Kravarskog, preko Turnja i Karlovca sve do Kapele. Bilo je izuzetno ružnih scena. Treba napomenuti da su do rata tamo bili zapošljavani novinari većinom prema nacionalnoj osnovi. Nakon što je odabrano novo rukovodstvo i poslano na Hrvatski radio Karlovac nikome nije dan otkaz zbog nacionalnosti. Radio Karlovac je u to vrijeme bio baza za informiranje svih drugih skupina novinara ili pojedinaca koji su prvo dolazili k nama po informacije i odlazili na frontu. Nažalost na Karlovačkom području je poginulo šest novinara. To je najviše novinara što je poginulo na nekoj bojišnici. Svi izvještaji Hrvatske radio televizije tijekom Domovinskog rata su snimljeni direktno na fronti, što primjećujem da danas u svijetu više nije slučaj. Snimke koje se prikazuju u javnosti uglavnom su od obavještajnih agencija, kazao je novinar Josip Grdina.
Ravnateljica Muzeja Grada Karlovca Hrvojka Božić istaknula je kako je upravo prostor Muzeja Domovinskog rata na Turnju idealan za razmjenu iskustva i informacija iz Domovinskog rata.
-Glavna skupština UN-a proglasila je 3. svibanj kao Svjetski dan slobode medija. Nama je cilj da ovaj Muzej bude ne samo interpretacija, već i mjesto aktivnog sudjelovanja, razmjene iskustava i informacija. Prošle godine smo imali uspješan okrugli stol na temu medicinskog osoblja u Domovinskom ratu, pa smo se odlučili organizirati sličan događaj o temi novinara u Domovinskom ratu i o samom pojmu ratnog novinarstva.
Foto: Muzeji Grada Karlovca
