Načelnik općine Vojnić Nebojša Andrić na parlamentarne izbore izlazi kao nositelj liste Akcije za promjene, u sedmoj izbornoj jedinici.
Za početak, vaša stranka je Akcija za promjene. Po čemu se ona razlikuje od HDZ-a, čiji ste bili dugogodišnji član i kakve to promjene planirate napraviti u hrvatskoj politici?
Akcija za promjene nije klasična stranka, nego više politička platforma koja se sastoji od nezavisnih kandidata koji prvenstveno zastupaju interese birača iz svoje sredine i zastupaju zajedničke stavove na nacionalnoj razini. Mi nemamo ogranke, nismo ustrojeni po uzoru na komunističke partije koje imaju pionire, mladež, kružoke, zajednice i slične oblike organizirane stranačke vojske koja njeguje kult velikog dragog vođe i sluša njegove naredbe. Mi želimo komunicirati direktno sa građanima, biti njihovi predstavnici u Saboru, a ne nečiji žetončići. Nećemo se uvući u njihove cirkuske predstave niti ćemo se prikloniti jednoj strani, nego ćemo podržavati sve dobre prijedloge na korist naših sugrađana, a protiviti se svemu što smatramo štetnim. Umjesto svađe mi ćemo u saboru voditi dijalog i pokazati hrvatskom narodu da se može drugačije. Na tuđe uvrede i pljuvanje odgovorit ćemo argumentima i nećemo se uvući u političko blato. Bahatost, podcjenjivanje i ismijavanje bilo koga nećemo podržavati ni od koga. Želimo vratiti dostojanstvo u Hrvatski sabor i povjerenje naših građana u hrvatsku politiku.
Na vašoj listi nema nacionalno poznatih imena, smatrate li da je to nedostatak?
Nije, naši kandidati su prepoznatljivi u svojim županijama i njih će i predstavljati u saboru. Pored nas koji smo se dokazali u lokalnoj politici na listi su npr. i odlikovani bojnik domovinskog rata, zamjenik zapovjednika Gromova i doktorica medicine sa brojnim specijalizacijama kojima su ljudi povjerili svoje živote pa valjda će im pokloniti i povjerenje na izborima. Na listi su još istaknuti poduzetnici i OPG-ovci koji u politiku ulaze iz nužde da bi se promijenili neki Zakoni bitni za opstanak malih i srednjih proizvođača. Na listi imamo i dva veoma mlada i sposobna kandidata, što je danas teško dobiti u politici koja je sinonim za kriminal.
U 7. IJ ima 16 kandidacijskih lista, mislite li da je to previše i da će se birači snaći?
Mislim da je to dobro za demokraciju da birači imaju veći izbor, mada kada čitamo komentare nikada nisu zadovoljni. Prvo kažu samo biramo iste dvije opcije, ništa se ne nudi, a onda kada se neki novi kandidati odvaže i izlože sebe i svoje programe ti isti kažu :,, Tko su sad ovi, svi bi u fotelje da ne rade, ove male treba zabraniti…“ Danas je nama nezavisnim teško doprijeti do birača jer većina samo čita naslove i gleda slike i slogane, bez da uđe dublje u članak, da pogleda dosadašnje rezultate i kandidate. Naša ciljana skupina jesu upravo ti birači koji se neće uvući u privatni rat dvaju aktera, nego će se odlučiti za istinske promjene i iskoristiti tu moć koju imaju birači samo na taj dan. Naš uspjeh je u njihovim rukama.
Navedite nekoliko stvari za koje ćete se vi osobno zalagati u Saboru, a da nisu navedene u glavnim točkama vašeg programa.
Prije svega smatram da RH treba imati dugoročnu strategiju razvoja na 50 godina, a ne kao sada na 10 godina koje proteknu, a strategija se i ne dovrši. Mi moramo konsenzusom izabrati put kojim želimo ići narednih 50 godina bez obzira na političke promjene koje će se dešavati. Naša IJ je najljepša jer se u njoj nalaze četiri od osam nacionalnih parkova i jedan park prirode, ali smo istovremeno najsiromašniji. Zalagat ću se za akcijski plan razvoja ovoga područja kojim bi se Petrova Gora, Lika i Gorski kotar u naredne četiri godine pretvorili u moderne turističke kontinentalne destinacije primjerene današnjem gostu. Trenutno dolazi mnogo novca iz EU fondova, ali se raspisuju natječaji samo da bi se novci potrošili, rade se nekakve poučne i biciklističke staze koje su ekonomski neodržive i poslije su ruglo i spomenik nesposobnosti. Za ozbiljne javne turističke projekte nema dovoljno natječaja niti novca da bi se u potpunosti realiziralo. To je prvo što se mora mijenjati.
Vi ste prvi u karlovačkoj županiji podigli glas i ukazali na probleme sa ilegalnim migrantima. U posljednje vrijeme se ne oglašavate, je li se stanje smirilo ili je nešto drugo u pitanju?
Pogledajte samo brojeve uhvaćenih krijumčara, pa će vam biti jasno da se problem lagano i neupadljivo približava kulminaciji. Ja se ne oglašavam jer je jasan stav ministra Božinovića i ove Vlade da se neće ništa mijenjati bez zajedničke odluke EU. Odlučio sam na prvoj radnoj sjednici Hrvatskog sabora predložiti konkretna rješenja koja će donijeti rezultate do kraja godine. Prvi korak je zatvoriti granicu, a otvoriti jedan prijelaz samo za tražitelje azila. Tražitelji azila bi čekali rješenje za azil u kampu zatvorenog tipa i dobili ga u roku 15 dana. Svi koji nemaju pravo na politički azil bili bi vraćeni u svoju matičnu državu, a ne kao sada u nama susjednu. Oni koji ilegalno uđu u RH izvan ovoga prijelaza, nemaju pravo na azil, u istražnom pritvoru ispitati njihovo moguće terorističko djelovanje, kazniti ih i vratiti u matičnu državu. Za krijumčarenje uvesti bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju minimalno 3 godine i kaznu od 20.000E za svakog prevezenog migranta.
Vi ste u koaliciji sa Agrarnom strankom, a po struci ste agronom, koji su po vama ključni problemi u poljoprivredi i kako bi ih rješavali?
Ako se posljednjih deset godina ulažu ogromna sredstva u poljoprivredu, a proizvodnja opada i uvoz raste – onda je jasno da nešto radimo krivo. Ogromni poticaji se daju da bismo dobili obradive površine, a ne vodi se računa o tome da nama treba proizvodnja. Ekološki trajni nasadi nakon deset godina nisu dali plodove i sadnice su na razini normalnog trogodišnjeg stabla. Voćnjaci se nakon nekoliko godina čupaju i sade druge kulture. Istovremeno proizvodnja pada, mljekarstvo je na koljenima, farme se gase, ptičja gripa i svinjska kuga uništavaju i posljednje stupove hrvatskog sela.
Šta mislite o afričkoj svinjskoj kugi koja se pojavila i u našoj županiji, da li je ministrica poljoprivrede djelovala učinkovito i što biste vi drugačije napravili?
Što se tiče ASK u našoj, zadarskoj i sisačko-moslavačkoj županiji smatram da je nije bilo, odnosno da bi netko trebao kazneno odgovarati za zlouporabu položaja i manipulaciju nalaza virusa, kao i širenje panike i nanošenje materijalne štete svinjogojcima i lovoovlaštenicima. Ne znam koji je motiv i poriv za ova djela, da li je to povlačenje novaca iz EU ili korist pojedinca za odvoz i spaljivanje lešina, ali netko mora odgovarati. Nigdje u svijetu nije bilo pojedinačnih slučajeva ASK kod divlje svinje, koja je životinja krda, a da se nije širila dalje na druge jedinke. U Slavoniji je ove pandemija pokazala jad i bijedu naših svinjogojaca kada smo na dnevniku gledali nastambe u kojima su sve držane svinje. Mi smo trebali još prije 5 godina milijardama EU novca potrošenih na gluposti izgraditi moderne farme sa visokim higijenskim standardima i obuzdati crno tržište. U jeku pandemije održan je najveći poljoprivredni sajam u Gudovcu bez ikakvih mjera dezinfekcije, milijuni turista ulaze u RH iz država gdje hara pandemija bez dezbarijera na granici, a istovremeno lovci koji žive u lovištu u kojem nema zaraze moraju svakodnevno dezinficirati, odjeću, obuću, opremu i automobile.
Neke stranke predlažu radikalno smanjenje broja općina, šta vi kao načelnik mislite o tome?
To mogu predlagati oni koji žive u pet velikih gradova, kojima ruralni krajevi služe kao izletište, kao pogodno mjesto za odlagalište njihovog otpada i spalionice koju ne žele u svojoj sredini; tada ne bi bilo nikoga da im se suprotstavi. Također bi htjeli i zdravu hranu, ali da je jeftinija od one GMO. Svi oni koji žive u ovim krajevima vide koliko se njihova općina razvila više od rubnih dijelova velikih gradova. Previše je branitelja dalo živote i zdravlje za ove krajeve da bismo ih sada pustili da izumru. Općinama treba decentralizacija, kako upravna, tako i financijska. Mi smo prvi kontakt našim građanima koji nam se direktno obraćaju sa svojim svakodnevnim životnim problemima, koji se razlikuju od općine do općine. Općine moraju imati izvor prihoda za lokalne nerazvrstane ceste, ubirati prihode za linijsku infrastrukturu te dobivati veće naknade za elektrane svih vrsta.
Ukoliko osvojite mjesto u Saboru, da li napuštate mjesto načelnika općine?
Ne, to je spojiva dužnost, a koliko ću ja ili netko drugi sa ove liste ostati u Saboru ovisi o našem dogovoru, jer imamo veliko međusobno povjerenje i bilo tko od nas će zastupati ove stavove. Zbog planiranih velikih projekata iduće godine na lokalnim izborima ponovno ću se kandidirati za načelnika, a građani neka sami odluče da li će mi i dalje ukazati povjerenje.
