Na završnoj konferenciji projekta udruge DrOne, nazvanog „Odrazi Karlovca“, održano je predavanje Igora Salopeka „Školski reset: Izgradi svoj mentalni štit“. Predavanje je održano u Gradskoj knjižnici Ivan Goran Kovačić Karlovac, a okupilo je velik broj mladih iz srednjih i osnovnih škola.

Tematika mentalnog zdravlja nešto je čime se udruga DrOne već duže vrijeme bavi. Ovo je već druga godina trajanja projekta koji je više fokusiran na same radionice s djecom, odnosno okupljanje mladih u takozvanom “feel good” klubu koji se održavao svake druge subote. Tada su pričali o nekim svojim problemima s kojima se susreću tijekom odrastanja. Imamo još nekoliko završnih aktivnosti, a ova nam je najveća, rekla je glavna tajnica udruge DrONe Anamarija Garašić Severinac.

Predavanje je organizirano dan nakon Svjetskog dana mentalnog zdravlja čiji je cilj podizanje svijesti o današnjim prevladavajućim problemima psihe i nužnosti održavanja mentalne higijene. Ove godine Svjetska zdravstvena organizacija održala ga je pod sloganom “Zdravlje na radnom mjestu”, a DrOne je naglasak stavio na mlade.

Te radionice koje smo dosad provodili na “feel good” klubu pokazale su ono što smo utvrdili istraživanjem na projektu GPS koje je pokazalo da su mladi zaista na svakodnevnoj bazi susreću s depresijom, anksioznošću i problemima koje je na vidjelo donijela pandemija koronavirusa. Pokazalo se da društvene mreže i vršnjački pritisak imaju velik utjecaj na njihov svakodnevni život, čak i na funkcioniranje i izvršavanje školskih obaveza. Ono što smo vidjeli na globalnoj razini pokazalo se i na našem karlovačkom području.

Mladi se svugdje u svijetu susreću s gotovo istim problemima, zaključila je Garašić Severinac. S time se složio i voditelj Integrativnog centra mentalnog zdravlja i doktor medicine Igor Salopek koji je dodatno objasnio današnju situaciju.

Odlučio sam zajedno s Udrugom DrOne artikulirati ono što je doista danas izrazito važno za naglasiti, a to je mentalno zdravlje mladih. Svi smo svjesni činjenice da sve više mladih ljudi ima iskustva s određenim psihičkim problemima sve do nivoa poremećaja. Čini mi se kako nam još uvijek nedostaje dovoljno resursa kako bismo adekvatno prevenirali probleme i pomogli mladim ljudima, rekao je Salopek.

Salopek je u svom predavanju stavio naglasak na ono što bi vrijedilo intenzivirati u lokalnoj zajednici, a to su školski preventivni programi, prisutni psiholozi u svakoj školi i rad s roditeljima, djecom te nastavnicima radi zajedničkog osnaživanja.

Posebno želim istaknuti potrebu za psihosocijalnim savjetovalištem za mlade ljude ovdje u Karlovcu kako ih se ne bi nužno dodatno stigmatiziralo, a istovremeno adekvatno pomoglo od strane multidisciplinarnih timova. Nadalje, kada govorimo o mladima, sigurno su na prvom mjestu poremećaji koji dolaze iz spektra anksioznog i depresivnog, no s druge strane, tu su svakako i oni poremećaji vezani uz štetnu upotrebu različitih psihoaktivnih tvari, ilegalnih psihoaktivnih sredstava ili alkohola. Polako govorimo i o ulasku u svijet kockanja i klađenja te stvaranja ovisnosti u mlađoj odrasloj životnoj dobi. Svjedoci smo da je takvih mladih ljudi sve više, da po istraživanjima naši mladi sve više konzumiraju marihuanu i alkohol u odnosu na njihove vršnjake kada se istraživanja rade u cijeloj Europskoj uniji. To je samo još jedan dodatan poticaj da im treba više i intenzivnije stručno pomoći psiholog, psihoterapeut, (dječji) psihijatar, socijalni pedagog i druge struke koje se bave mentalnim zdravljem, zaključio je Salopek.

Tijekom predavanja istaknuto je kako sveprisutan stres zbog školskih obaveza, pritiska vršnjaka i društvenih očekivanja djeluje na mlade, a školsko okruženje pritom može djelovati kao podrška ili dodatni izvor stresa. Naglasak je bio na praktičnim savjetima o tome kako učenici, roditelji i nastavnici mogu prepoznati znakove poteškoća i pomoći u stvaranju prostora gdje se mladi osjećaju sigurno i podržano.