Vlada je na jučerašnjoj sjednici donijela uredbu o visini minimalne plaće za iduću godinu. Od 1. siječnja iznos minimalne bruto plaće diže se na 970 eura. Riječ je o rastu od 130 eura, odnosno oko 15 posto više nego do sada, rekao je u uvodnom dijelu sjednice Vlade premijer Andrej Plenković.
– Na ovaj način pomažemo onoj skupini ljudi koji su u poziciji da primaju minimalne plaće. Rast minimalne plaće automatski diže i studentsku satnicu s 5,25 na 6,06 eura o čemu će posebnu odluku donijeti ministar Fuchs.
Ukupan rast minimalne plaće s ovim povećanjem od 2016. godine do danas je 134 posto, odnosno minimalna plaća rasla je s 414 na 970 eura, naglasio je premijer.
– Važno je u kontekstu europskih direktiva podsjetiti da ćemo s ovako predviđenim povećanjem od 1. siječnja biti na 54 posto prosječne plaće kad je riječ o minimalnoj plaći i 63 posto medijalne plaće. To znači da smo u potpunosti u skladu su europskom direktivom.
Kako bi se osiguralo da poslodavci koji svojim zaposlenicima isplaćuju minimalne plaće budu u poziciji u kojoj mogu zadržati i radna mjesta i ekonomsku aktivnost, Vlada predviđa i određene kompenzacijske mjere koje će se realizirati putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prenosi Media servis. Zadužili smo HZZ da donese kompenzacijske mjere za zadržavanje radnih mjesta onim poslodavcima koji imaju visok udio radnika koji primaju minimalnu plaću, rekao je Plenković.
– I to na način da primjerice u prerađivačkoj industriji, koja je jedna od onih gdje su plaće minimalne, da Hrvatski zavod za zapošljavanje prva tri mjeseca 2025. nadoknadi razliku rasta minimalne plaće za 2025. temeljem uredbe o minimalnoj plaći. Dakle, prva tri mjeseca oni koji podnesu zahtjev putem HZZ-a imat će naknadu te razlike sa sadašnjih 840 na 970 eura kako bi njihova aktivnost mogla neometano teći.
Također, za svakog radnika koji prima minimalnu plaću poslodavac će moći zatražiti kompenzaciju za razliku između trenutnog i budućeg iznosa minimalne plaće, istaknuo je Plenković.
– To je ukupno 390 eura po radniku. Mi ćemo i o ovome detaljnije razgovarati s našim socijalnim partnerima, a tu su predviđene i neke druge kompenzacijske mjere, poput plaćanja jednoga radnog dana u tjednu ili pak troškova usavršavanja, prekvalifikacije, koje su također zamišljene u okviru kompenzacijskih mjera.
Uredbu o visini minimalne plaće za iduću godinu dodatno je pojasnio ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić koji se referirao saborsku raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći.
– Mogli smo čuti od predstavnika oporbe da ni ovo povećanje nije dovoljno i to upravo od onih koji su, kad su imali priliku, minimalnu plaću za 2015. povećali s 401 na 402 eura. Toliko o socijaldemokraciji.
Kompenzacijskom mjerom koju će HZZ definirati za poslodavce s velikim brojem radnika na minimalcu, sufinancirat će se razlika između postojećeg i novog minimalca u prvom kvartalu 2025., osnažiti mjera skraćivanja radnog vremenam i potaknuti poslodavce na korištenje potpore za usavršavanja radnika, pojasnio je Piletić.
– S obzirom da nam je cilj do kraja mandata minimalnu plaću dovesti na minimalnu razinu od 1250 eura, ova kompenzacijska mjera za očuvanje radnih mjesta i dalje će biti u obuhvatu djelovanja HZZ-a.
FOTO: Unsplash
