Više temperature donose i veći rizik od trovanja hranom. Premda je većini dobro poznata bakterija Salmonela koja uzrokuje akutnu crijevnu bolest salmonelozu, veći rizik predstavlja manje poznata bakterija Campylobacter. U Zavodu za javno zdravstvo Karlovačke županije istražili smo koje su najproblematičnije namirnice i koliko je dosada bilo slučajeva trovanja hranom.
Naime, trovanje hranom može se dogoditi tijekom cijele godine, ali obično su češća ljeti jer se tada na sobnoj temperaturi bakterije, koje vole toplinu, na hrani puno brže razmnožavaju, uvodno je objasnila epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije. Istaknula je kako više nije najčešće salmonelozno trovanje hranom kao što je bilo ranije.
–Imamo otprilike duplo više slučajeva trovanja hranom gdje je uzročnik jedna druga bakterija koja se zove Campylobacter. Iz našeg iskustva, kada anketiramo ljude, većina ju ne zna i svi ostaju iznenađeni. Svi su čuli za salmonelu, a za Campylobacter svi pitaju što je to. To je isto bakterija koja se najčešće nalazi u hrani, najčešće u mesu peradi. Može biti i u govedini i svinjetini, ali najčešće u mesu peradi, a u principu je stvar u industrijskom uzgoju peradi, rekla je epidemiologinja ZZJZKA, dr. Renata Hlaj.
Campylobacter se poput salmonele uništava dobrom termičkom obradom hrane, odnosno kuhanjem i pečenjem, rekla je Hlaj. Dodala je kako je jako osjetljivo mljeveno meso i da je, umjesto kolača i sladoleda koji su bili najrizičniji zbog salmonele, u zadnjih par godina najveća opasnost roštilj.
–Tu smo uvijek svi malo nestrpljivi, a ono što najčešće pečemo su proizvodi od mljevenog mesa i perad. Ako to dobro ne ispečete, unutra može ostati još bakterija, pogotovo ako se, nakon pripremanja hrane, ona odmah ne konzumira. Ako se ne konzumira unutar dva sata, treba ju pospremiti u frižider. Ljetne temperature, ove oko 30 stupnjeva, idealne su za razvoj svih vrsta bakterija. Na temperaturama ispod 5 stupnjeva, bakterije se ne mogu razmnožavati.
Hlaj je izjavila kako je u prva tri mjeseca u godini obično manje slučajeva salmonele, a također se osvrnula na broj dosadašnjih slučajeva, naglasivši da to dosta varira jer je dovoljna jedna obiteljska epidemija da se zarazi pet-šest ljudi.
–U prvih šest mjeseci imali smo između četrdeset i pedeset slučajeva zaraze Campylobactera, a sve ovisi kada nama dođe prijava i kada je datum oboljenja, dođe li nam za dva dana ili za dva tjedna. Zbog toga nam se brojke malo razlikuju. Broj slučajeva salmonele je ispod dvadeset, odnosno između petnaest i dvadeset. Čim imate jednu obiteljsku epidemiju gdje je, recimo, zaraženo pet ljudi, odmah vam se brojka mijenja, pogotovo za salmonelu. Kada uspoređujete godine kada nismo imali nikakvih obiteljskih epidemija ili nekih drugih, onda je to manji broj, a kada usporedimo prošlu i ovu godinu, prošle godine smo imali u ljetnim mjesecima više.
U prvih šest mjeseci ove godine duplo je više prijava salmonele nego prošle godine, napomenula je Hlaj. Srećom, nije bilo nikakvih epidemija koje bi se mogle povezati s nekim izvorom poput određenih restorana, kolača i slično.
-Puno je više Campylobactera, ali otprilike isto zadnjih par godina, nekih sedamdeset do osamdeset slučajeva godišnje. Kod manje djece se zna pojaviti krv u stolici pa se ide više doktoru i radi se laboratorijski nalaz. Da bi se dokazalo, mora se napraviti taj nalaz, a to ne idu svi.
Osobna higijena, pranje ruku i dobra termička obrada hrane ključni su za prevenciju, poručila je Hlaj. Zbog toga je od najranije dobi potrebno učiti djecu da peru ruke, a i odrasli ne smiju zaboraviti na osnove higijene i imati strpljenja kada pripremaju hranu jer je uvijek bolje spriječiti nego liječiti.
