Stanovnik RH u godini stvori 474 kg otpada
Nastanak velikih količina otpada u svijetu predstavlja ozbiljan problem koji prijeti okolišu i zdravlju ljudi. U 2023. godini stanovnik Republike Hrvatske je u prosjeku stvorio 474 kilograma komunalnog otpada, prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Nerazvrstani komunalni otpad se u Republici Hrvatskoj do sada zbrinjavao na odlagalištima otpada bez mogućnosti obrade, ali Republika Hrvatska se kao članica Europske unije obvezala da će otpad obrađivati i vraćati u gospodarstvo. To će se postići izgradnjom i uspostavom centara za gospodarenje otpadom (CGO) u kojima će se komunalni otpad obradom ponovno pretvarati u upotrebljiv i koristan resurs.
EU odlučna da stvori kružno gospodarstvo do 2050.
Resursi kojima raspolažemo su ograničeni i stoga veoma vrijedni, a sadašnje zbrinjavanje otpada na odlagalištima povezano je s nastankom nepoželjnih stakleničkih plinova koji potiču klimatske promjene te time ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi. Odgovor Europske unije na klimatske promjene i ograničenost resursa je stvaranje kružnog i klimatski neutralnoga gospodarstva do 2050. godine. Kružno gospodarstvo je sustav u kojem se proizvodi, materijali i resursi nastoje zadržati u gospodarstvu što je dulje moguće, a stvaranje otpada svesti na minimum. Postoji više načina da se postojeći proizvodi i materijali što dulje zadrže u gospodarstvu, a to su: dijeljenje, održavanje, ponovna upotreba, obnavljanje, posudba, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje, reciklaža i kompostiranje.
U RH predviđeno 11 centara za gospodarenje otpadom
Centri za gospodarenje otpadom su ključna javna infrastruktura u prijelazu na kružno gospodarstvo. U Republici Hrvatskoj udio recikliranja u 2023. godini bio je 36 %, a cilj je da se do 2035. godine taj udio poveća na 65 %. Republika Hrvatska obvezala se na uspostavu 11 centara za gospodarenje otpadom, od kojih svaki pokriva određeno geografsko područje. Svi centri koristit će istu tehnologiju obrade, a to je mehaničko-biološka obrada koja je u skladu s direktivama Europske unije.
CGO Babina gora i četiri pretovarne stanice – sustav za 138.777 stanovnika
Jedan od predviđenih centara je CGO Babina gora koji se nalazi u blizini Karlovca te je po svojim kapacitetima jedan od manjih centara. Ukupna vrijednost projekta CGO Babina gora je 80.050.725,59 eura te se sufinancira iz fondova EU, zatim iz sredstava državnog proračuna, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i iz sredstava osnivača Centra za gospodarenje otpadom KODOS d.o.o. U CGO Babina gora na obradu će se dovoziti miješani komunalni otpad s područja Karlovačke županije, zapadnog dijela Sisačko-moslavačke županije i sjeveroistočnog dijela Ličko-senjske županije. Centar će biti ekonomičan i namijenjen potrebama za gospodarenje miješanim komunalnim otpadom za ukupno 138.777 stanovnika. CGO Babina gora započet će s radom u 2026. godini te će godišnje obrađivati do 30.000 tona miješanog komunalnog otpada. Među procesima obrade je i kompostiranje biološkog otpada.
Vizualizacija CGO Babina gora
Izvor: CGO KODOS d.o.o.
Važan dio sustava CGO Babina gora su četiri pretovarne stanice na lokacijama u Karlovcu, Ogulinu, Slunju i Podumu (Otočac), a služit će isključivo pretovaru otpada. U pretovarne stanice dovozit će se miješani komunalni otpad vozilima lokalnih komunalnih društava te će se zatim radi ekonomičnosti pretovariti na vozila većih kapaciteta i odvoziti u CGO Babina gora na obradu.
Sanacija i zatvaranje dosadašnjih odlagališta otpada
Otvaranje CGO Babina gora omogućit će zatvaranje odlagališta otpada na području projekta, a prije toga će se odlagališta sanirati. Sanacija uključuje stručne postupke kojima će se ukloniti negativni utjecaji otpada na okoliš i prirodne resurse, a područja oko današnjih odlagališta bit će kvalitetnija za život.
Obradom otpada do novih resursa za gospodarstvo
Na CGO Babina gora obrađivat će se više vrsta otpada, a najveći dio činit će miješani komunalni otpad koji građani predaju komunalnim društvima. Na obradu u CGO Babina gora još će dolaziti biorazgradivi otpad, građevni i glomazni otpad.
Primjenom mehaničko-biološke obrade otpada iz obrađenog otpada u gospodarstvo će se vraćati različiti izdvojeni materijali za reciklažu, zatim gorivo iz otpada, čisti kompost i materijal sličan kompostu. U okviru lokacije Centra, samo će neopasni i inertni otpad koji nije moguće vratiti u upotrebu biti zbrinut na uređenom odlagalištu.
Završena izgradnja 4 pretovarne stanice, a CGO Babina gora u odmaklom stupnju izgradnje
Izgradnja četiri pretovarne stanice u cijelosti je završena tijekom 2024. godine. Ishođene su i uporabne dozvole te su stanice spremne za početak rada CGO Babina gora. Očekuje se da će izgradnja samog CGO Babina gora biti završena 2026. godine. Centar je u odmaklom stupnju izgradnje te su ishođene sve građevinske dozvole. Time je omogućena daljnja realizacija svih građevinskih radova, u skladu s planom izgradnje. Potrebno je istaknuti da su financijska sredstva za realizaciju projekta osigurana do samoga kraja projekta. Izgradnja i rad CGO Babina gora odvijaju se po strogim pravilima zaštite okoliša i prirode, uz obvezni stručni nadzor.
Građani Karlovačke županije, zapadnog dijela Sisačko-moslavačke i sjeveroistočnog dijela Ličko-senjske županije će izgradnjom CGO Babina gora dobiti suvremeno i dugotrajno rješenje za održivo zbrinjavanje otpada. CGO Babina gora osigurat će zaštitu okoliša za generacije koje dolaze te predstavlja ključan iskorak u ostvarenju kružnoga gospodarstva.
Fotografije izgrađenih pretovarnih stanica
Pretovarna stanica Ogulin
Pretovarna stanica Podum
Pretovarna stanica Slunj
Pretovarna stanica Karlovac
Fotografije radova na CGO Babina gora
Izvor: CGO KODOS d.o.o.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda.
Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost CENTRA ZA GOSPODARENJE OTPADOM KODOS d.o.o
Autor: CGO KODOS D.O.O.
