Uoči Svjetskog dana sokolarenja, koji se svake godine obilježava 16. studenoga, protkellog je vikenda u Karlovcu održan 11. Međunarodni sokolarski susret “SokolarKA 2025.” Ovaj tradicionalni događaj okupio je sokolare i ljubitelje ptica grabljivica iz Hrvatske i inozemstva, a organizator susreta bio je Hrvatski sokolarski klub, koji je osnovan upravo u Karlovcu. Klub je ujedno i jedan od nositelja izrade nominacije hrvatskog sokolarstva za UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, te je zadužen za provođenje mjera očuvanja ove vrijedne tradicije.
-Ono što ponavljam svih ovih jedanaest godina — mislim, još to nije u potpunosti zaživjelo — ali jednom, kad više ne budemo mali, to će zaživjeti. To je ogroman potencijal. Kada vam dođu ljudi iz Austrije, Italije, Njemačke, iz doista razvijenih europskih zemalja, i kažu da nemaju ono što mi imamo — a to su upravo ti naši tereni — onda shvatite koliko je ovo posebno mjesto. Kažu da je to top lokacija na koju bi rado dolazili češće, i tijekom ljeta. Sezona sokolarenja mogla bi, primjerice, početi već 21. kolovoza. Kod nas je, praktički, tada još ljeto — evo, prije dva tjedna sam još morao kositi, gotovo pred Božić. Međutim, ta ideja još nije općenito zaživjela. Sve to zasad organiziram sam, uz pomoć jednog prijatelja. A imamo sve preduvjete — terene, prostor i, moram priznati, sve više smještajnih kapaciteta u posljednje vrijeme, rekao je predsjednik Hrvatskog sokolarskog kluba, Viktor Šegrt.
Unatoč bogatoj tradiciji i međunarodnom priznanju, sokolarstvo u Hrvatskoj još uvijek nema vidljivost kakvu zaslužuje. Dok se u drugim europskim zemljama o sokolarstvu govori otvorenije, u domaćem medijskom prostoru ono je i dalje rijetko zastupljeno. Sokolari stoga poručuju da je potrebno više javne podrške i medijske pažnje kako bi se očuvala i dalje razvijala ova stoljetna vještina, ponosno uvrštena na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine.
–Prije se o svemu tome puno više govorilo, ne znam zašto – možda i znam, ali ću to zasad zadržati za sebe. Šteta je, jer to može biti jedna od prepoznatljivosti Karlovca, koji je trebao biti perjanica ovakvih događanja. Trenutačno to radim ja, ali to je trebalo dosegnuti jednu puno višu, gotovo ‘mega’ razinu – posebno kad govorimo ne samo o gradskoj, nego i o županijskoj razini. Tu je i važan segment oživljavanja brojnih lokacija koje imamo – dvoraca, utvrda i drugih povijesnih prostora koji su sada prazni. Infrastruktura se može urediti, ali ljudi neće dolaziti samo da vide zidine; potrebno je ponuditi dodatni sadržaj, kaže Šegrt.
Podsjeća da je upravo Karlovac bio središte izrade UNESCO nominacije za hrvatsko sokolarstvo, no ta činjenica u javnosti nikada nije dovoljno istaknuta. Smatra da bi grad i županija trebali snažnije prepoznati i podržati ovu tradiciju kao dio svog kulturnog identiteta te je iskoristiti kao priliku za razvoj turizma i promociju regije.
