Ove se godine obilježava 352. obljetnica smrti i 400. obljetnica rođenja Ane Katarine Zrinski, rođene davne 1625. godine u Bosiljevu. Bila je hrvatska plemkinja, diplomatkinja i spisateljica, supruga Petra Zrinskog i važna povijesna ličnost. Obilježavanje se održalo u Zavičajnom muzeju grada Ozlja koji se nalazi u prostorijama dvorca. Koji je već gotovo 100 godina u vlasništvu Družbe “Braća hrvatskog zmaja”.
–Jedan od temeljnih postulata djelovanja družbe Braća hrvatskog zmaja je tradicija Zrinskih i Frankopana. Osim toga i ovaj prekrasni dvorac ozaljski, mjesto čijeg smo mi vlasnici. Sve udruge iz grada Ozlja naši su dragi gosti. Mi ih rado bez ikakve naknade udomaćimo i pružimo im gostoprimstvo, otvorenog je tipa. Ništa ne naplaćujemo, kao što je i u darovnom ugovoru iz 1928. godine, dobili smo taj Stari grad u vlasništvo ali pod uvjetom da on služi za dobro hrvatskog naroda, objasnio je Mladen Kuka, član Zmajskog Areopaga.
Danas je koristio mnogim udrugama, društvima i posjetiteljima kako bi prigodno obilježili Anu Katarinu Zrinski. Program je započeo predstavom “Oproštaj” u izvedbi Kazališne družine Štolcer. Zatim se održao svojevrsni okrugli stol gdje su svi nazočni mogli poslušati imagološka čitanja A. K. Zrinske, prezentacije o mitovima i natječaju “Moje drago serce” te su na samom kraju mogli poslušati priču.
–Zaista sve pohvale i čestitke Zavičajnom muzeju Ozalj koji je u suradnji s Maticom hrvatskom ogranak Ozalj, Maticom hrvatskom Čakovec i sa Zrinskom gardom Čakovec organizirao ovaj događaj. Zaista se puno ljudi odazvalo što je dokaz da je tema zanimljiva. Ozalj je poznat po tome što njeguje uspomenu na Anu Katarinu Zrinski. Najbolji primjer za to što smo čuli od ravnatelja gradske knjižnice Ivan Belostenca Ozalj. Književni natječaj koji ide svake godine “Moje drago serce”, istaknula je gradonačelnica Ozlja Lidija Bošnjak.
Iz godine u godinu sve se više laika i profesionalaca prijavljuje na natječaj. Osmišljen je po uzoru na pismo koje je Ana Katarina Zrinski napisala svom suprugu Petru Zrinskom. No priče su također često prošarane motivima Ozlja, poput dvorca, munjare i Slave Raškaj. Osim stvarnih i dokumentiranih priča postoje i one pomalo bajkovite.
–Bilo je puno priča i legendi vezanih uz starih grad, teško bi ih bilo sve nabrojati. Sam Stari grad je bogato arheološko nalazište tako da svaki put ima nekih novih stvari otkrivaju. Poznata je legenda o zmaju kao i poznata legenda o kruni kralja Tomislava, prisjetio se Kuka.
No postoji li zmaj ili kraljevska kruna ispod Starog grada u Ozlju, još uvijek ne znamo.
