Badnjak, koji se obilježava 24. prosinca, dan je bogat tradicijom i običajima koji se u hrvatskim domovima njeguju generacijama. Riječ je o danu pripreme za Božić, obilježenom skromnošću, obiteljskim okupljanjem i simboličnim gestama. U većini kućanstava Badnjak se obilježava posnim obrokom, najčešće uz ribu, bakalar, grah ili druga tradicionalna jela, dok se meso izostavlja. Stol se često ukrašava svijećom, pšenicom i grančicama zimzelenog bilja, koji simboliziraju život, plodnost i nadu.
Jedan od prepoznatljivih običaja je paljenje svijeća u večernjim satima, čime se simbolično najavljuje dolazak svjetla i rođenja Krista. U nekim krajevima njeguje se i običaj unošenja badnjaka – drva koje se nekada palilo na ognjištu kao znak topline i blagostanja. U mnogim obiteljima Badnjak završava odlaskom na polnoćku, središnje bogoslužje uoči Božića, koje okuplja velik broj vjernika. Cijeli dan protekne u ozračju tišine, pripreme i iščekivanja, naglašavajući važnost obitelji, tradicije i zajedništva.
