Uoči 19. ožujka, blagdana svetog Josipa i Dana očeva, u Karlovcu se već nekoliko dana odvija bogat program proslave koji okuplja brojne vjernike i hodočasnike. Ovogodišnje obilježavanje ima dodatnu težinu jer dolazi u trenutku kada je Nacionalno svetište svetog Josipa uzdignuto na razinu manje papinske bazilike, čime je dobilo posebno priznanje i na crkvenoj i na nacionalnoj razini.
O samom programu, njegovoj organizaciji i značenju za grad i vjernike za trend je govorio rektor svetišta mons. Antun Sente, ističući kako pripreme traju tjednima, ali i kako svaki detalj ima svoju važnost u stvaranju cjelokupnog doživljaja proslave. Program je započeo blagoslovom novih brončanih Svetih vrata, vrijednog umjetničkog djela koje već sada zauzima posebno mjesto u hrvatskoj sakralnoj baštini.
–Posebnost ovih vrata je da imaju s unutarnje i vanjske strane reljefni prikaz, a ja vjerujem da ćemo mi Karlovčani biti ponosni, križ je satkan od četiri karlovačke rijeke. Dakle, napravljena su od bronce, teška su, hajde, više od tonu i pol, a snaga njihova, ja bih rekao, jest i u tome da su ih sufinancirali hodočasnici, odnosno Josipovi štovatelji. Dakle, konkretno 1381 osoba je donirala, evo, neki 100 eura, neki možda malo više, neki možda malo manje za ta vrata. Njihova imena su sva upisana u posebnu pergamenu, odnosno povelju, koju smo, evo, biskup Marko i ja, na dan blagoslova zapečatili i stavili u sama vrata, kaže mons. Sente.
Nova Sveta vrata imaju i snažnu simboliku jer je u njihovoj izradi sudjelovalo više od 1300 donatora iz Hrvatske i inozemstva, čime su, kako ističe rektor, vjernici emotivno i materijalno povezani sa svetištem. Središnje slavlje okupilo je velik broj hodočasnika – podijeljeno je oko pet tisuća pričesti, što upućuje na više od deset tisuća vjernika. Sudjelovalo je pedesetak svećenika, a ispovijedi su trajale satima prije mise. Program su obogatili zborovi, kao i hodočasnici u narodnim nošnjama iz različitih krajeva. Sve to potvrđuje kako Nacionalno svetište svetog Josipa postaje sve važnije hodočasničko i duhovno središte.
–Mi uistinu u Karlovcu postavljamo svetište gdje umjetnici rado dolaze, gdje žele boraviti, gdje se ugodno osjećaju, a onda naravno i ostavljaju neki trag. Spomenut ću da je u našoj galeriji trenutno 42 umjetnine, križni put jednog od najjačih pejzažista u Hrvatskoj, Ivana Ivice Marekovića, te da ćemo sljedeću srijedu otvoriti novu izložbu Branimira Dorotića. Sve su to akademski slikari koji su se već dokazali – recimo, njegovi vitraji nalaze se u Međugorju, a Marekovićevi radovi na Širokom Brijegu. Dakle, to su sve umjetnici koji žele doći ovdje i ovdje ostavljati svoj trag.
Govoreći o pobožnosti prema svetom Josipu, naglasio je kako mu se vjernici utječu u svim životnim situacijama, ističući brojna svjedočanstva o uslišanim molitvama i snažnoj duhovnoj povezanosti. Posebno je izdvojio primjer ozdravljenja mladića, koji je, unatoč teškim prognozama liječnika, potpuno ozdravio nakon molitve brojnih vjernika. Novi status manje papinske bazilike neće donijeti velike liturgijske promjene jer je svetište već ispunjavalo potrebne uvjete, no uvode se i dodatni sadržaji poput redovite molitve časoslova, čime se dodatno obogaćuje duhovni život zajednice.
–Ipak, nešto će novo biti. Dakle, evo, utorkom prije podne, ujutro u pola osam, molit ćemo časoslov, božanski časoslov, to je jedan oblik, jedna pobožnost unutar Crkve. Možda ćemo s vremenom pojačati još na neki drugi dan. Nadalje, evo, i sad već mislim da su vjernici primijetili kako, Bogu hvala, imamo jako dobre dečke ministrante, i cure su naravno tu dobro došle. Često kadimo, nosimo svijeće, procesije su svečanije. Evo, zborovi se gotovo natječu tko će nastupiti, naravno da ja kao rektor propitujem zborove da to stvarno bude na jednoj liturgijskoj, pa i umjetničkoj razini, naglasio je mons. Sente.
Uz bogat liturgijski program, status manje papinske bazilike donosi i dodatne mogućnosti za vjernike, ponajprije kroz dane u kojima se može zadobiti potpuni oprost. Uz već postojeće blagdane svetog Josipa i Majke Božje Snježne, posebno će se svečano obilježavati i blagdani svetih Petra i Pavla, dan proglašenja bazilike te još odabrani dani za hodočasnike. U svetištu ističu kako je cilj dodatno obogatiti duhovni život – redovitom ispovijedi, pobožnostima, križnim putem, krunicom i svečanijim liturgijskim slavljima, uz naglasak na dostojanstvu i uređenosti prostora. Središnje slavlje blagdana svetog Josipa donosi i raznolik program – mise predvode domaći i gostujući svećenici, među kojima i istaknuti crkveni dostojanstvenici, a dan završava euharistijskim klanjanjem i večernjim slavljem.
