Povodom Međunarodnog dana svjesnosti o opasnostima od mina, ove se subote u prostoru Muzeja domovinskog rata Karlovac Turanj održao edukativno-izložbeni program kojim se javnost dodatno upoznala s opasnostima mina i važnosti opreza na područjima koja su bila zahvaćena ratom.
–Prisjećamo se svih onih ljudi koji su bili i na neki način okončali posao razminiranja u Hrvatskoj, znači svih pirotehničara, ja kažem, svi hrvatski branitelji, posebno pirotehničari, koji su branili Hrvatsku i unazad 30 godina zaslužuju veliko hvala i to su naši heroji. Druga stvar zbog čega je važno, četvrtog travnja Međunarodni dan svjesnosti opasnosti od mina i mislim da je ovaj skup dobro pogođen termin da se prisjetimo da, ne možda mine već duga eksplozivna sredstva i dalje mogu predstavljati opasnost za naše stanovnike, izjavio je izaslanik karlovačke županice, izjavio je Bernard Pahor.
Prisjetio se kako je nakon operacije Oluje Karlovačka županija imala oko 200 kvadratnih kilometara minski sumnjivog prostora, procijenili su da je u tih 200 kilometara bilo oko 20000 protu-pješačkih i protu-tenkovskih mina. Procjena je bila prilično slična stvarnom stanju.
–Nalazimo se ovdje u prostoru muzeja Domovinskog rata, na autentičnom prostoru koji priča jednu priču o gradu Karlovcu iz ranih 90-ih, na poseban način u vrijeme Domovinskog rata. Jedna poveznica hrvatskih branitelja, na što smo izuzetno ponosni i pirotehničara, naravno, i dalje opstaju, tu je i biti će zauvijek. U jednom razgovoru s kolegom Tomislavom Šolićem, iznio je inicijativu o izgradnji, postavljanju spomenika na prostoru Muzeja u spomen na sve pirotehničare, hrvatske branitelje, za sve ljude koji su očistili Hrvatsku od mina, prisjetio se izaslanik gradonačelnika Grada Karlovca Marin Svetić.
U razgovoru o potencijalnom spomeniku koji bi se prisjećao svih onih koji su čistili Hrvatsku nakon rata, došli do su riječi kojima bi ih opisali i odali počast, glase ovako: “Da bi mi hodali bez straha, vi ste hodali prvi”.
Osim što je bilo široko minsko-sumnjivo područje, ono je također iziskivalo, osim velikog broja ljudi i velika financijska sredstva, prema procjenama je ta cifra iznosila preko milijardu eura.
–Ovo govorim samo da se vidi koliki su ili razmjeri ovog enormnog posla, također mi je iznimna čast naći se ovdje večeras u Muzeju Domovinskog rata, tog herojskog doba hrvatskog naroda kada smo pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika obranili slobodnu i demokratsku Hrvatsku, na ovoj jednoj crti koja je bila jedna od najtežih u Domovinskom ratu gdje je veliko-srpski agresor pokušavao Hrvatsku presjeći na pola, rekao je izaslanik ministra vanjskih i europskih poslova doktor znanosti Domagoj Knežević.
Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina podsjeća nas na važnost edukacije, opreza i sjećanja na one koji su stradali.
–Ovaj dan nije samo podsjetnik na opasnost, on je podsjetnik na odgovornost, žrtvu i dostojanstvo službe koju su naši pripadnici obavljali. Mine su dugo nakon završetka ratnih djelovanja ostale izvori nesigurnosti. Njihova prijetnja nije nestala s tišinom oružja, ostale su skrivene u zemlji, u šumama, u poljima i uz putove. Kao trajna opomena koliko je mir krhak. U tim okolnostima pirotehničari su preuzeli jednu od najsloženijih i najopasnijih zadaća u Hrvatskoj. Naše postrojbe, naši ljudi, radili su ondje gdje je svaki korak mogao biti posljednji. Radili su stručno, disciplinirano i odgovorno, bez senzacionalizma, bez velike pozornosti ali s punom sviješću koji rizik preuzimaju, istaknuo je Ivica Bošnjaković, predsjednik Udruge Bojna za razminiranje.
Kao Udruga se obvezuju svojim radom održavati ugled i dostojanstvo struke te prenositi svo znanje stečeno u Domovinskom ratu i nakon rata, te skrenuti pažnju ljudi na važnost opreza.
–Pirotehničar ne uklanja samo minsko eksplozivno sredstvo, on uklanja prijetnju iz svakodnevice običnog čovjeka, on vraća polje poljoprivredniku, šumu radniku i put djetetu koje ide u školu. On vraća povjerenje u prostor koji zovemo domovina. Završetak procesa razminiranja u Republici Hrvatskoj povijesni je uspjeh, to je rezultat znanja, sustavnog rada i iznimne hrabrosti ljudi na terenu, objasnio je Bošnjaković.
No također je istaknuo kako je potrebna odgovornost te kako ovo ne znači da je opasnost zauvijek nestala. Prirodne pojave kako erozija tla ili poplave mogu na površinu iznijeti ono što je godinama sakriveno duboko pod zemljom. Svijest mora ostati trajna, kao i edukacija koja bi trebala biti stalna.
