Danas se slavi Uskrs ili Nedjelja uskrsnuća Gospodinova, najstariji i najveći kršćanski blagdan, spomen Kristova uskrsnuća, temelja kršćanske vjere. Dok se u ranokršćansko doba slavio se svake nedjelje sada se obilježava jednom godišnje. No datum slavljenja bio predmetom mnogih rasprava.
Drugi naziv, Pasha, češći je u povijesnim konotacijama. Hebrejska riječ pasah značila je prolaz i Uskrs se u romanskim jezicima nazivao ovim nazivom. Dok naziv Vazam osim Uskrsa obuhvaća i cijelo Vazmeno trodnevlje, Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu, ali često se odnosi samo na nedjelju, točnije, Uskrs.
Nedjelja na koju se slavi svetkovina Uskrsa računa se četrdeset dana od Pepelnice, te dane čine korizma i Vazmeno trodnevlje koje prethodi samoj svetkovini Uskrsa. Državni je praznik i neradni dan u brojnim kršćanskim zemljama, tako i kod nas u Hrvatskoj.
Nekoć je Uskrs smatran savršenim trenutkom krštenja stoga se na toj misi novi članovi pridružuju Crkvi, a stari članovi obnavljaju zavjete. Na samu nedjelju se pjevaju veselije i svečanije pjesme te slavi samo uskrsnuće.
Jedan od običaja je bojanja pisanica koje su simbol novog života i Isusovog uskrsnuća, no ova je tradicija preuzeta iz poganskih naroda. Dok su se nekad jaja bojala prirodnim bojama, i ponegdje se i danas, uz to se danas jaja bojaju i umjetnim jestivim bojama. Same boje i motivi pisanica imaju simboličko značenje.
