Društvene mreže poput Instagrama, Snapchata i Facebooka sve su prisutnije u životima djece i mladih, a pitanje njihove sigurnosti posebno dolazi u fokus kada je riječ o djeci mlađoj od 13 godina. Dobna ograničenja na platformama često se zaobilaze, dok djeca mogu biti izložena neprimjerenom sadržaju, nasilju, ali i kontaktima s osobama koje imaju loše namjere. O sigurnosti djece na internetu, odgovornosti roditelja i društvenih mreža te opasnostima koje donosi dijeljenje osobnih podataka govorio je voditelj kriminalističko-obavještajnog odjela Policijske uprave karlovačke Dražen Klokočki. Klokočki upozorava kako roditelji često djeci daju mobitele i pristup društvenim mrežama bez odgovarajućeg nadzora, iako bi upravo roditelji trebali imati ključnu ulogu u njihovoj zaštiti.
-Moje mišljenje je da bi oni trebali malo više obratiti pozornost na taj dio kod verifikacije, ali najveću odgovornost snose roditelji koji puštaju svojoj djeci da koriste društvene mreže bez nadzora, bez da vide s kim to dijete komunicira, šta radi na internetu itd. Ne moramo sad mi biti, ajmo reći kolokvijalno, baba roga i sad stajati uz dijete i gledati šta radi. Ali ajmo biti roditelji u pravom smislu i voditi brigu o tom djetetu, šta ono radi na internetu.
Poseban problem predstavljaju osobe koje na društvenim mrežama skrivaju svoj pravi identitet i predstavljaju se kao djeca kako bi uspostavile kontakt s maloljetnicima. Klokočki navodi da komunikacija može početi naizgled bezazleno, primjerice ponudom bonova za mobitel, a zatim prerasti u zahtjeve za slanjem eksplicitnog sadržaja. Policija zato apelira na roditelje da s djecom izgrade odnos povjerenja kako bi im se dijete obratilo ako doživi nešto neugodno ili opasno na internetu. Važno je, upozorava Klokočki, pritom ne brisati profile, poruke i druge digitalne tragove jer oni mogu biti ključni u policijskoj istrazi.
-Ako se nešto desi, uspostaviti povjerenje između djeteta i roditelja i taj roditelj treba to prijaviti nama ili to dijete može prijaviti u školi, pedagogu, razrednici ili bilo kome. Znači, ne ignorirati, jer to dijete onda taj sadržaj drži u sebi i može se desiti onda svašta.
Kao jedan od ključnih problema Klokočki ističe nedovoljnu digitalnu pismenost roditelja i djece. Smatra kako bi se edukacija o sigurnosti na internetu trebala snažnije uključiti u obrazovni sustav, ali i u svakodnevni odgoj kod kuće. Posebno zabrinjavaju podaci Policijske uprave karlovačke o kaznenim djelima iskorištavanja djece za pornografiju. Dok su tijekom cijele 2025. godine evidentirana dva takva kaznena djela, u prvih šest mjeseci 2026. godine evidentirano ih je deset.
-Znači 2025. godina Policijska uprava karlovačka je imala dva kaznena djela iskorištavanje djece za pornografiju, znači za cijelu godinu. Ova godina, 2026., znači za prvu polovicu godine imamo deset kaznenih djela. Evo samo ako gledamo pola godine, to je neki porast od 400 posto.
Klokočki naglašava kako roditelji mogu koristiti i dostupne sigurnosne postavke na uređajima i aplikacijama, poput roditeljske kontrole, ograničavanja instaliranja novih aplikacija i postavljanja privatnosti profila. Ističe i da broj pratitelja na društvenim mrežama ne bi trebao biti mjerilo popularnosti, osobito kada dijete zapravo ne poznaje velik dio ljudi koji ga prate. Poruka policije je jasna – djecu treba educirati o opasnostima digitalnog svijeta, ali i uspostaviti odnos u kojem će se osjećati dovoljno sigurno da roditelju prijave problem. U slučaju neželjenog kontakta ili prijetnje, roditelji ne bi trebali brisati komunikaciju i digitalne tragove, već ih sačuvati i prijaviti policiji.
