Karlovačka poljoprivreda ima velik potencijal, ali njezin razvoj koče usitnjenost zemljišta, mali brojni obujam proizvodnje, nedovoljno povezivanje proizvođača i nedostatak stabilnog plasmana. To su neki od ključnih problema istaknutih u nacrtu dokumenta „Analiza kratkih lanaca opskrbe sa smjernicama za Program razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja Grada Karlovca 2027.–2031.“, a o kojem je govorio gradski vijećnik Dimitrije Birač.
Birač smatra da je analiza dobar početak, ali upozorava kako kratki lanci opskrbe ne mogu biti jedini cilj bez stvaranja temelja za razvoj poljoprivrede.
-Ono što karlovačkoj poljoprivredi nedostaje, nešto smo se i sami dotakli, je upravo ta struktura, taj temelj. I sad je ideja, barem moja bila, kada već ne postoji ta struktura, kada ne postoji temelj, da će se barem krenuti malo više razrađivati kroz ovaj program kratkih lanaca opskrbe hranom.
Jedan od mogućih modela vidi u snažnijem povezivanju proizvođača, ali i objedinjavanju proizvodnje i plasmana. Digitalna tržnica mogla bi biti jedan od načina, no Birač ističe i mogućnost razvoja zadruga i kooperativa koje bi zajednički nastupale prema školama, vrtićima, hotelima, restoranima i drugim kupcima.
-Idealna situacija bi bila, idealna po meni i realna u Karlovcu, da se jedan i drugi krak objedine. Dakle, tako da imate nekakvu suradničku ekonomiju po proizvodnji, koja onda ima taj suradnički plasman. Više vrsta kako se plasman može objediniti, jedna je ove što smo rekli usmjeriti lijevkom kroz digitalnu tržnicu, da se na taj način dobije sve na jednom mjestu.
Poseban problem predstavlja usitnjenost poljoprivrednih površina. Prema podacima iz analize, više od polovice karlovačkih poljoprivrednih gospodarstava obrađuje manje od tri hektara, dok su zemljišta često raspoređena na velikom broju parcela. Birač smatra da upravo okrupnjavanje zemljišta mora biti jedan od prioriteta buduće gradske politike.
-Ono što Grad Karlovac mora napraviti pomoću ovoga i pomoću poljoprivredne strategije je raditi na okrupnjavanju zemljišta, raditi na čišćenju zemljišta od imovinskopravnih odnosa i izradi, na temelju tog okrupnjavanja, jačanju produktivnosti rada, produktivnosti obrade te zemlje, i nakon toga povezivanja da bi se uopće moglo to sve plasirati van.
Birač pritom upozorava i na problem generacijske obnove. Smatra da Grad mora stvoriti uvjete u kojima će se poljoprivreda mladima učiniti održivom profesijom, a jedan od ključnih preduvjeta vidi u dostupnijem i kvalitetnijem zemljištu, većoj proizvodnji i sigurnijem plasmanu.
-To onda druga razina je da Grad može utjecati na to da se naprave svi preduvjeti, administrativni, da poljoprivrednik može doći na, ajmo reći, imovinskopravno čistu zemlju, veću česticu, i da mu se da plan, da ga se na taj način stimulira, da mu se da plan da obrađuje one poljoprivredne kulture koje nose višu dodanu vrijednost i koje se mogu lakše plasirati. Onda na taj način ćete, po meni, privući mlade.
Prema njegovu mišljenju, Grad Karlovac u budućnosti ne bi trebao biti samo davatelj subvencija, već aktivan sudionik u organizaciji poljoprivrednog sustava – od zemljišta i proizvodnje do plasmana proizvoda.
Birač upozorava da će bez takvog pristupa i najbolji strateški dokumenti ostati samo na papiru. Kao ključne korake izdvaja okrupnjavanje zemljišta, rješavanje imovinskopravnih odnosa, profesionalizaciju proizvodnje, povezivanje OPG-ova te stvaranje sigurnih kanala prodaje.
Konačni cilj, smatra, trebao bi biti stvaranje sustava u kojem će lokalna proizvodnja imati dovoljno velik opseg i organizaciju da može kvalitetno opskrbljivati građane, javne ustanove i turistički sektor. Analiza kratkih lanaca opskrbe trenutno je u javnom savjetovanju na mrežnim stranicama Grada Karlovca do 19. rujna, gdje građani i zainteresirana javnost mogu iznijeti svoje prijedloge, primjedbe i komentare koji bi trebali poslužiti u daljnjoj izradi Programa razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja Grada Karlovca za razdoblje od 2027. do 2031. godine.
