Priča o organiziranom gljivarstvu u Karlovcu započela je sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada se okupila skupina zaljubljenika u prirodu predvođena Ivanom Šimićem, Dušanom Jasićem, Antunom Grossom i obitelji Dijačić. Uz njihovu je inicijativu 1986. godine u Gradskom kazalištu Zorin dom postavljena prva izložba gljiva u Karlovcu, kojoj je prethodio dolazak akademika i poznatog mikologa dr. Ivana Fochta.
Osnivačka skupština Gljivarskog društva Karlovac održana je 30. lipnja 1987. godine u prostorijama tadašnje Šumarske i drvodjeljske škole, a za prvog predsjednika izabran je Ivan Šimić. Već sljedećih godina vodstvo su preuzimali Dušan Jasić i Dragutin Vahtarić, dok Društvo danas vodi Damir Malizan. Karlovačko društvo bilo je i među osnivačima Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza, čime je svoj rad odavno proširilo izvan lokalnih okvira.
Društvo se od osnutka bavi proučavanjem i determinacijom gljiva, edukacijom građana, organiziranjem izložbi, stručnih predavanja i terenskih izleta te povezivanjem gljivara iz Hrvatske i susjednih zemalja. Njegovi članovi već desetljećima upozoravaju kako gljivarenje nije samo potraga za jestivim vrstama, nego način upoznavanja šumskih staništa i razvijanja odgovornog odnosa prema prirodi.
Upravo je taj dugogodišnji rad ponovno predstavljen tijekom 41. Gljivarskog tjedna, održanog krajem rujna i početkom listopada 2026. godine. Premda je ovogodišnja manifestacija započela drukčije od planiranog, članovi Društva ponovno su povezali djecu, građane, iskusne gljivare i zaljubljenike u prirodu.
Manifestacija koja traje više od četiri desetljeća
Izložbe jestivih, nejestivih i otrovnih gljiva, stručna predavanja, terenski izleti, okupljanja na Muljavi, šetnje Kozjačom i pripremanje gljivarskog kotlića postali su prepoznatljivi dijelovi programa. Svako izdanje manifestacije ovisilo je i o prirodnim uvjetima jer količinu i raznolikost gljiva nije moguće unaprijed predvidjeti.
Gljivarski tjedan s vremenom je prerastao iz lokalnog susreta entuzijasta u prepoznatljivu manifestaciju koja okuplja gljivare iz različitih dijelova Hrvatske i susjednih zemalja. Njegovi programi tijekom godina mijenjali su se i nadopunjavali, ali je temeljna ideja ostala jednaka – građanima približiti svijet gljiva, omogućiti im stjecanje provjerenog znanja te ih potaknuti na odgovoran boravak u prirodi.
O razvoju manifestacije svjedoče i plakati Gljivarskih tjedana, koji čuvaju programe, datume, lokacije i vizualni identitet različitih izdanja. Oni su danas vrijedan dio arhive Društva, ali i podsjetnik na brojne ljude, ustanove i lokacije koje su tijekom godina sudjelovale u promociji gljivarstva.
Gljive su najprije završile na papiru
Prva održana aktivnost ovogodišnjeg Gljivarskog tjedna u Karlovcu bila je izložba dječjih likovnih radova u Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“. Učenici prvih, drugih i trećih razreda Osnovne škole Braća Seljan pokazali su kako gljive i šumu vide očima najmlađih, pretvarajući ih u šarene, maštovite i vedre likovne priče.
Izložba je zamijenila tradicionalno predavanje jer su članovi Društva ove godine željeli snažnije uključiti djecu i potaknuti ih na boravak u prirodi. Radovi su nastali u kratkom roku, neposredno nakon početka školske godine, a malim autorima pripremljeni su prigodni pokloni za crtanje.
–Ove godine odlučili smo umjesto predavanja napraviti izložbu slika i dječjih radova, kako bismo potaknuli djecu da idu u šume, upoznaju gljive i zavole prirodu. Željeli smo vidjeti kako oni doživljavaju gljive, a radovi su zaista prekrasni, kazao je predsjednik Gljivarskog društva Karlovac Damir Malizan.
Izložba je pokazala da edukacija o gljivama ne mora započeti stručnim nazivima i složenim pravilima determinacije. Ponekad je dovoljan crtež da dijete zainteresira za šumu, potakne ga da postavlja pitanja i razvije poštovanje prema svijetu koji ga okružuje.
Izložba je pokazala da edukacija o gljivama ne mora započeti stručnim nazivima i složenim pravilima determinacije. Ponekad je dovoljan crtež da dijete zainteresira za šumu, potakne ga da postavlja pitanja i razvije poštovanje prema svijetu koji ga okružuje.
Premalo gljiva za tradicionalni kotlić u Karlovcu
Ovogodišnje vremenske prilike nisu bile naklonjene gljivarima. Gljivarski tjedan trebao je tradicionalno započeti izložbom gljiva na karlovačkoj tržnici i podjelom gljivarskog kotlića građanima, no gljiva je nažalost bilo premalo.
Članovi Društva nisu imali dovoljno različitih i kvalitetnih primjeraka za reprezentativnu izložbu, ali ni potrebnu količinu za pripremu tradicionalnog kotlića. Zbog toga je jedna od najprepoznatljivijih aktivnosti Gljivarskog tjedna u Karlovcu morala biti odgođena.
Nedostatak gljiva najbolje je pokazao koliko njihov rast ovisi o prirodnim uvjetima. Kiša, temperatura, vlaga tla, vrsta drveća i stanje staništa utječu na to hoće li se plodišta uopće pojaviti. Zbog toga ni najiskusniji gljivari ne mogu unaprijed jamčiti da će šuma određenog dana biti puna vrganja, lisičica ili drugih poznatih vrsta.
Ipak, članovi Društva uspjeli su prikupiti približno 40 različitih vrsta gljiva te održati izložbu u Vojniću, gdje su posjetitelje počastili i gljivarskim specijalitetima. Izloženi primjerci pokazali su koliko se gljive međusobno razlikuju prema obliku, veličini, boji, mirisu i staništu.
Mi vam donosimo arhivu gljiva koju imaju!
Znanje važnije od pune košare
Rad Gljivarskog društva Karlovac ne svodi se na pronalaženje jestivih gljiva. Jedna od njegovih najvažnijih zadaća jest poučiti građane pravilnom prepoznavanju vrsta, upozoriti na moguće zamjene jestivih i otrovnih gljiva te objasniti njihovu ulogu u prirodi.
Gljive razgrađuju organsku tvar, sudjeluju u kruženju hranjivih tvari i uspostavljaju složene odnose s drvećem i drugim biljkama. Ono što vidimo iznad zemlje samo je plodište, dok je mnogo veći dio organizma, micelij, skriven u zemlji ili drvu.
Njihova je gastronomska vrijednost velika, ali sigurna je samo ona gljiva čija je vrsta pouzdano određena. Narodni nazivi, miris, promjena boje nakon presijecanja ili tragovi životinjskih ugriza nisu dokaz da je gljiva jestiva. Fotografija s interneta ili rezultat mobilne aplikacije također ne mogu zamijeniti znanje iskusnog determinatora.
Gljivu je potrebno promatrati kao cjelinu – njezin klobuk, stručak, listiće ili cjevčice, miris, promjene nakon dodira i mjesto na kojem je pronađena. Najvažnije pravilo zato ostaje jednostavno: nepoznate gljive ne treba brati ni konzumirati.
U stjecanju i prenošenju znanja važnu ulogu ima i gljivarska literatura. Knjige, stručni priručnici, atlasi, časopisi i determinacijski ključevi članovima pomažu u uspoređivanju karakteristika i pravilnom određivanju pronađenih primjeraka. Literatura pritom nije zamjena za iskustvo stečeno na terenu, već njegov važan temelj i nadopuna.
Muljava okupila stotine gljivara
Središnji dio 41. Gljivarskog tjedna održan je na Muljavi, na Petrovoj gori, gdje su se okupili članovi gljivarskih društava iz Hrvatske i gosti iz susjednih zemalja. Za susret se unaprijed prijavilo približno 330 gljivara, uz još dvadesetak do tridesetak zainteresiranih građana koji nisu članovi društava, ali su željeli sudjelovati u programu.
Okupljanje na Muljavi tijekom godina preraslo je lokalne okvire i postalo jedno od važnih mjesta povezivanja gljivara. Sudionici ondje razmjenjuju iskustva i znanje, predstavljaju pronađene vrste, sklapaju nova poznanstva te zajednički borave u prirodi.
Upravo takvi susreti najbolje pokazuju da vrijednost Gljivarskog tjedna nije samo u količini pronađenih gljiva. Njegova su najveća vrijednost ljudi koji svoje znanje prenose drugima i zajednica koja se više od četiri desetljeća okuplja oko istog interesa.
Kozjača ponovno postala učionica na otvorenom
Završnica Gljivarskog tjedna bila je namijenjena građanima koji su o gljivama željeli učiti u njihovu prirodnom staništu. Sudionici su se tradicionalno okupili ispred Palače pravde, odakle su pješice krenuli prema lovačkoj kući na Dubovcu.
Tijekom šetnje Kozjačom tražili su gljive i promatrali njihova staništa, a pronađeni su primjerci po dolasku determinirani uz pomoć iskusnih članova Društva. Takva šetnja građanima omogućuje da iz prve ruke nauče kako se gljive pravilno promatraju, beru i određuju.
Na ovom se izletu obično okupi šezdesetak sudionika, a nakon šetnje i determinacije članovi Društva pripremaju okrjepu i zajedničko druženje. Upravo se na terenu najbolje uči da gljivarenje nije potraga za punom košarom, nego prilika za upoznavanje šume i njezinih složenih životnih procesa.
Što kažu posjetitelji?
Žao mi je što zbog nedostatka gljiva nije bilo tradicionalnog kotlića u Karlovcu, ali priroda određuje pravila. Najvažnije je da se tradicija nastavila i da su gljivari ponovno podijelili svoje znanje s građanima, kaže Anamarija.
Najviše mi se svidjela šetnja Kozjačom jer smo gljive mogli vidjeti u njihovu prirodnom staništu i odmah doznati o kojim se vrstama radi. Takvo se znanje najbolje stječe na terenu, rekao je Stjepan.
Svake godine pratim Gljivarski tjedan jer uvijek naučim nešto novo, ističe Josip.
Ovogodišnji Gljivarski tjedan nije prošao potpuno prema planu. Nedostatak gljiva onemogućio je održavanje tradicionalne izložbe i pripremu kotlića za građane Karlovca, ali je istodobno pokazao sposobnost Društva da program prilagodi prirodnim okolnostima i pronađe nove načine približavanja gljivarstva javnosti.
Izložba dječjih radova donijela je manifestaciji novu dimenziju, program u Vojniću pokazao raznolikost pronađenih vrsta, Muljava ponovno povezala stotine gljivara, a šetnja Kozjačom pretvorila šumu u učionicu na otvorenom.
Gotovo četiri desetljeća nakon osnivačke skupštine Gljivarsko društvo Karlovac nastavlja ostvarivati cilj zbog kojeg je i nastalo – okupljati ljubitelje gljiva, čuvati i prenositi znanje te građane učiti da se u prirodu ne odlazi samo po punu košaru, nego s poštovanjem, znatiželjom i odgovornošću.
FOTO: ARHIVA Trend, FB Gljivarskio društvo Karlovac
