Život i rad Ambroza Kacitića od plemena Kolunića, poznatog i kao Broz žakan, prvog hrvatskog tiskara, u središtu su knjige koja donosi nova saznanja o počecima hrvatskog tiskarstva i važnoj ulozi Kosinja u hrvatskoj kulturnoj i povijesnoj baštini.
Ambroz Kacitić, rodom iz Kosinja, bio je mnogo više od tiskara. Tijekom života obavljao je brojne dužnosti, a djelovao je kao pisar glagoljice, bosančice i latinice, đakon, svećenik, pavlin, matematičar, slagar, prepisivač liturgijskih knjiga, javni bilježnik, pravnik i učitelj. Bio je i bliski suradnik Anža Frankapana Brinjskog, što dodatno svjedoči o njegovoj važnoj ulozi u tadašnjem društvenom i kulturnom životu.
Knjiga donosi rezultate opsežnog povijesnog istraživanja kojim je, prema navodima autora, potvrđeno postojanje pavlinskog samostana u Kosinju. Posebna pozornost posvećena je pitanju mjesta pripreme i tiskanja hrvatskog Prvotiska, odnosno Misala po zakonu rimskoga dvora, dovršenog 22. veljače 1483. godine.
U knjizi se iznose povijesni dokazi kojima se osporava Roč kao moguće mjesto pripreme za tisak, dok se Kosinj i Kosinjska tiskara ističu kao stvarni lokalitet nastanka prve hrvatske tiskane knjige.
Ovo istraživanje donosi dodatni doprinos proučavanju hrvatske tiskarske povijesti te naglašava važnost Kosinja kao jednog od ključnih mjesta hrvatske pisane i kulturne baštine.
Kroz životopis Ambroza Kacitića i analizu povijesnih izvora knjiga nastoji rasvijetliti okolnosti nastanka hrvatskog Prvotiska te sačuvati sjećanje na ljude i mjesta koji su obilježili početke hrvatskog tiskarstva.
Knjiga će u Ozlju biti predstavljena sutra, 15. listopada u 18:00 sati.
