U povijesnom ambijentu Starog grada Dubovca održano je predstavljanje romana „Zrinski – Nikola Sigetski” književnika Tomislava Beronića. Roman čitatelje vodi kroz povijesne događaje povezane s obitelji Zrinski, a radnja započinje u Bakru, gdje se trojica preživjelih sudionika Sigetske bitke vraćaju iz osmanskog zarobljeništva.
– Radnja romana počinje u Bakru, gdje se trojica preživjelih iz bitke vraćaju iz Istanbula. Otkupio ih je sin poginulog kneza i oni prolaze od kaštela do kaštela. Među tom trojicom je Franjo Črnko, osobni tajnik kneza Zrinskog, koji je zapisao povijest bitke, odnosno dnevnik bitke, objasnio je autor Tomislav Beronić.
Upravo je Črnkov povijesni zapis poslužio kao temelj za nastanak romana. Njegov rukopis predstavlja iznimno vrijedan izvor za proučavanje događaja tijekom opsade Sigeta, a sačuvan je u glagoljskom rukopisu koji se čuva u Beču.
Beronić je istaknuo kako je roman koncipirao na način da čitatelj povijesne događaje doživljava iz perspektive samog Franje Črnka.
– Taj rukopis je jedini povijesni izvor koji imamo o samom događanju oko Sigeta i okolici. To mi je bila osnova da napišem cijeli roman jer svako poglavlje završava upravo time što Franjo Črnko piše jedan ulomak za jedan dan, što se događalo u Sigetu. Knjiga je pisana u prvom licu jednine, u prezentu, dakle čitatelj je Franjo Črnko, ujedno i pisac koji proživljava sve to još jednom, pojasnio je Beronić.
Iako obrađuje zahtjevnu povijesnu temu, roman je pisan jednostavnim i pristupačnim stilom, zbog čega je namijenjen širokom krugu čitatelja, uključujući i mlađu publiku.
– Knjiga je pisana vrlo jednostavno, dakle mogu je čitati i djeca i odrasli. Već s 11, 12 ili 13 godina može se bez problema čitati. U knjizi nema nikakvih neugodnih scena, iako se povremeno spominju ratne brutalnosti. Knjiga ima široku publiku i već je sada dobro prihvaćena, kazao je autor.
Roman objavljen na latinici i glagoljici
Posebnost ovog književnog izdanja jest činjenica da je roman istodobno objavljen u dvije verzije, na latinici i glagoljici. Time Beronić nastavlja svoj rad na očuvanju i popularizaciji hrvatske glagoljaške baštine. Za potrebe glagoljskog izdanja dodatno je unaprijedio glagoljski font, koji sada sadrži više od 3.000 spojnica.
– Ono što je posebno zanimljivo za taj roman je da ima odmah dva izdanja, jedno na latinici, drugo na glagoljici. Za potrebe glagoljskog izdanja doradio sam glagoljski font u kojem je sada preko 3.000 spojnica, što je novi svjetski rekord, istaknuo je Beronić.
Autor je podsjetio i na dosadašnje rezultate suvremenih hrvatskih glagoljaša, koji su u posljednjih nekoliko godina objavili niz djela otisnutih ovim povijesnim pismom.
– S ovime smo dobili i desetu knjigu otisnutu glagoljicom. Dakle, sada nas je sedam autora glagoljaša, a u tri godine otisnuli smo deset knjiga i definitivno možemo reći da se glagoljaška književnost obnovila, zaključio je Beronić.
Predstavljanje romana na Starom gradu Dubovcu povezalo je bogatu hrvatsku povijest, književnost i glagoljašku tradiciju, približivši posjetiteljima povijesnu ostavštinu Zrinskih te važnost očuvanja hrvatske pisane baštine.
