Nakon što su prije tjedan dana svoju konferenciju za medije održali Biserka Schmuck, Nikola Vuljanić, Zvonimir Gerber i Žarko Kotur te izrazili sumnju u zakonito poslovanje Udruge za zaštitu i razvoj kulturne i prirodne baštine Karlovca, oglasili su se njihovi kolege iiz udruge. Priopćenje donosimo u cjelosti:
U petak, 23. veljače 2018. godine konferenciju za medije održala je Biserka Schmuck sa svojim suradnicima, Nikolom Vuljanićem i Žarkom Koturom, a pridružio im se i Zvonimir Gerber.
Članovi Izvršnog odbora Udruge za zaštitu i razvoj kulturne i prirodne baštine Karlovca i dva člana Nadzornog odbora drže da su informacije koje su izrečene na konferenciji za medije neutemeljene, nekorektne i nekritične, pa želimo da građani Grada Karlovca saznaju istinu.
Biserka Schmuck (B. Schmuck) članica je Udruge za zaštitu i razvoj kulturne i prirodne baštine Karlovca (ZIK-a), a od 2017. godine predsjednica je Nadzornog odbora Udruge. Nikola Vuljanić (N. Vuljanić) član je Udruge, a Žarko Kotur član je Izvršnog odbora Udruge (IO-a). Zvonimir Gerber bio je predsjednik Udruge od njezina osnutka 4. travnja 2012. do 16. listopada 2017., potom do 16. siječnja 2018. član njezina IO-a, kada izlazi iz Udruge.
Tema konferencije za medije koju je sazvala B. Schmuck bila je Udruga ZIK, odnosno kritika rada Udruge kao i kritika pojedinih njezinih članova. Udrugu je B. Schmuck nazvala „Potemkinovim selom, dakle lijepa kulisa iza koje je tuga i bijeda, a s obzirom na nepridržavanje zakona i propisa, moglo bi se reći „nešto je trulo u državi Danskoj.“ „Ne može se ovako nezakonito poslovati, raditi i tjerati nečiju mogućnost političkog ili financijskog probitka“, izgovorila je konferenciji B. Schmuck (navod KAportal).
Međutim, niti jedna osoba koja je sada na meti B. Schmuck nije se bavila, ne bavi se niti se kani baviti politikom, pa im ne trebaju politički poeni. Članovi Udruge su poštene i časne osobe koje vole svoj grad i svoju zemlju, koje su u Udruzi isključivo u želji da za grad učine nešto korisno i koje su trošile vrijeme i vlastiti novac kako bi Udruga bila uspješnija. Dakako, nema ni govora o tome da je bilo tko u Udruzi radi osobnog materijalnog probitka ili iz političkih razloga.
Prije mjesec dana na sastanku Izvršnog odbora (IO-a) Udruge ZIK, B. Schmuck je govoreći o odlagalištu smeća na Babinoj gori, kazala da su neki ljudi to odlagalište iskoristili za financijske malverzacije i pritom novac strpali u vlastiti džep. Dodala je kako je i Nikola Vuljanić, njezin dugogodišnji bliski suradnik „umočio prste“. Mika, kako ga B. Schmuck naziva, šutio je i nije ni jednu riječ izustio i to demantirao. Članovi IO-a bili su iznenađeni tom izjavom i pitaju se kako je moguće da B. Schmuck koja žigoše nepravilnosti i zagovara zakonitost i dalje može surađivati i surađuje s takvim čovjekom?
N. Vuljanić je na konferenciji za medije 23. veljače 2018. godine pokušao ukazati na svoje znanje o karlovačkoj Zvijezdi i njezinoj baštini. Naime, on je rekao da bi Udruga ZIK trebala raspravljati o temama zbog kojih je i osnovana „kako oživjeti Zvijezdu, ali ne tako da se ponovno iskopaju šančevi i vrate Turci, kao što žele neki članovi Udruge“ . Osim ovog, visoko umnog stava o revitalizaciji stare gradske jezgre, jedini ali „vrijedni“ doprinos oživljavanju Zvijezde svakako je njegov genijalni prijedlog da se sruše svi preostali bedemi. Šteta da oni koji se godinama muče oko oživljavanja Zvijezde, za savjet nisu pitali N. Vuljanića.
Predavanjima, javnim tribinama i okruglim stolovima na kojima se govorilo o Zvijezdi, redovno su prisustvovali neki članovi Udruge, posebno članovi IO-a i iznosili svoje primjedbe i prijedloge. Tu posebno treba istaknuti da su članovi Udruge aktivno sudjelovali u radu i aktivnostima kada se donosio Urbanistički plan uređenja Zvijezde, koji je prošle godine usvojilo Gradsko vijeće. Niti na jednom od tih skupova nije bila B. Schmuck niti N. Vuljanić. Sve to N. Vuljanića ne sprečava da sada pametuje o Zvijezdi.
Posebno nas je neugodno iznenadio nastup Zvonimira Gerbera na konferenciji za medije. On je rekao: „Godine 2012. Udruga ZIK osnovana je s plemenitim ciljem, „no kad su se pojavili neki administrativni problemi, pozvao sam B. Schmuck da ih pokuša riješiti, ali su svi pokušaji do sada završili bezuspješno“.
Uvijek smo se čudili i nismo mogli objasniti odnos Z. Gerbera i B. Schmuck i njegovo podilaženje ovoj gospođi. Pitamo se zašto Z. Gerber kao predsjednik Udruge nikada nije upozorio B. Schmuck da prestane s vrijeđanjima sugovornika, posebno tajnika Udruge. Vrijeđati i izderavati se na poštena čovjeka koji je prevalio osamdesetu, rijetko požrtvovnog, koji je raznosio poštu i pozivnice po gradu za članove Udruge i prijateljima, a sve kako bi Udruga uštedjela na poštanskim markama, doista je ružno.
U onim slučajevima kada je B. Schmuck prevršila svaku mjeru u svom ponašanju i kada su joj drugi članovi prigovorili, Z. Gerber bi skretao razgovor na neku drugu temu. Sve je to trajalo, a predsjednik Udruge nikada nije pokušao tome stati na kraj, a bila mu je to i dužnost. Na godišnjoj skupštini Udruge 2016. kazao je: „Naša Udruga ZIK već sada posjeduje zavidnu arhivu, popis i evidenciju članstva, registrirali smo se prema novom Zakonu o udrugama i možemo istaknuti da su izvršene sve aktivnosti koje je Udruga zacrtala u svom planu. Za ove navedene aktivnosti zaslužan je naš tajnik koji odlično obavlja svoj posao.“ I kasnije u raznim prilikama Gerber je hvalio rad tajnika, a njegovim bi se pohvalama redovno pridružili i ostali članovi IO-a.
B. Schmuck kaže da u popisu članstva ima toliko „gadarija“ da se nad popisom treba zamisliti. Pita članove IO-a hoće li jednu ili najviše dvije sjednice posvetiti „razrješavanju cijelog, ne naramka nego ‘plasta/voza’ nerazriješenih nezakonitosti, dopuštam si čak reći – ‘govnarija’ u ovoj Udruzi.“ Čudno je da takve izraze upotrebljava gospođa koja voli isticati da ima „bečki odgoj“ !?“
Da je Z. Gerber zbog takvog ponašanja ukorio B. Schmuck i doveo je u red, tajnik bi za ljubav Udruge prešao preko svih uvreda i razgovarao o svakom pitanju. Kako je moguće da nakon svega navedenog Z. Gerber ima obraza reći da je pozvao B. Schmuck da pokuša riješiti administrativne probleme, „ali svi pokušaju do sada su završili bezuspješno.“
No, da se ne bi pogrešno shvatile naše riječi upućene Z. Gerberu, moramo reći da je u svom predsjednikovanju, unatoč brojnim obvezama, obiteljskim i drugim, našao vremena i za našu Udrugu i da njegov doprinos Udruzi nije malen. Dugogodišnjim radom na kulturnom i širem društvenom planu zadužio je naš grad. Zato je njegova riječ imala među Karlovčanima posebnu težinu, a to je nama u Udruzi puno značilo. Međutim, spomenuti odnos prema B. Schmuck, što se loše odražavalo na rad Udruge, nikako mu ne služi na čast.
Kao predsjednica Sekcije za zaštitu prirode, u okviru Udruge, B. Schmuck zacrtala je vrlo ambiciozan i opsežan plan djelovanja što smo svi pohvalili i s nestrpljenjem očekivali razradu i ciljeve. Jedan od planova bio je primjerice nabaviti popis svih biljaka i životinja Karlovačke županije, izraditi popis zaštićenih vrsta biljaka i životinja, posebno obratiti pažnju na zaštićena biljke poput: veprina, ciklama, kukurijeka, šafrana, visibaba, šumske
đurđice, mrazovca … vidjeti stanje oko Karlovca i u županiji, naročitu pažnju obratiti na vodozemce … tritoni, žabe i još mnogo toga (potoci, šume, gljive, vode, močvare, parkovi, invazivne biljke i životinje i sl.).
Od svega toga nije napravila ništa. Kaže da nije mogla jer nije imala podršku članova IO-a. No, istina je upravo obrnuta. S obzirom na njezino poznavanje ovog područja i veliko iskustvo, iskreno smo pozdravili osnivanje Sekcije i njezino imenovanje predsjednicom. Tako sadašnji potpredsjednik Udruge kaže: „…podržat ćemo sve što možemo u radu Biserkine sekcije.“, a isto su govorili i drugi članovi IO-a. To samo pokazuje koliku je podršku članova IO-a imala B. Schmuck za područje za koje smo smatrali da je kompetentna.
Nažalost, svu energiju trošila je na opsesivno čeprkanje po prošlosti Udruge i pronalaženje nepravilnosti u zapisnicima i drugim dokumentima. Je li sve bilo u skladu s propisima, zakonima i slično. Kaže: „najveći problem Udruge je neutvrđen broj članova, a to je problem koji prati Udrugu od osnutka.“ Možda to dijelom vrijedi za ranije razdoblje, ali zadnjih godina, osim nekih beznačajnih detalja, smatramo da se Udruzi nema što prigovoriti. Prigovori B. Schmuck često su dovodilo do dugih rasprava, na koje se trošilo vrijeme i energija. Takvim i sličnim raspravama kočila je rad Udruge i djelovala destruktivno. Ako netko upozorava na nepravilnosti u administrativnom i bilo kojem pogledu, u tome nema ničeg lošeg, naprotiv, ali ne na način kako je to radila Biserka S.
Jednom članu IO-a kaže kako je vrijeme „da mozak potakneš na nova učenja, na nove načine razmišljanja… Nemoj da pomislim da ti IQ (kvocijent inteligencije) nije dovoljno visok za takve poteze.“ I o drugim članovima IO-a govorila je bahato i s omalovažavanjem. Zanimljivo je da B. Schmuck i N. Vuljanić sve do prije dvije godine nisu znali da postoji Program rada Udruge. Da su to znali i da su ga pročitali znali bi koji su temeljni ciljevi Udruge: izrada valjane koncepcije (koncepta) prostornog razvoja grada, preduvjeta za kvalitetan razvoj svakog grada, pogotovo grada s velikim i raznolikim vrijednostima i mogućnostima kao što je naš grad.
Nažalost, unatoč višegodišnjim upozorenjima prof. B. Morsana, potom i akademika B. Magaša i akademika A. Mutnjakovića, to još uvijek nije učinjeno. Da smo imali takvu koncepciju, ne bi se gradilo stihijski, ne bi se izgradila tvornicu u mekušanskom polju (KIM), što je izvan svake pameti. Znalo bi se gdje je prostor predviđen za industriju, gdje za stambenu izgradnju, gdje za poduzetničke zone, što sa zelenim pojasom oko grada (mekušansko i gažansko polje), što s bedemima i šančevima i još mnogo toga važnog za naš grad. Mnogo puta smo upozoravali na veliku vrijednost i potrebu bolje zaštite i očuvanja zelene zone, tog kulturnog krajolika od neprimjerene izgradnje, u prvom redu industrije. Zalagali smo se za obnovu Zvijezde (bedema, šančeva i svih sadržaja unutar njih), za zaštitu same Zvijezde od izgradnje objekata koji tu ne spadaju, kao i za primjenu tzv. Magaševe linije u urbanizmu i drugo.
Članovi Udruge održali su niz radio i TV emisija o karlovačkom urbanizmu, ističući vrijednost i ugroženost kulturnog krajolika i ugroženost najvrednijeg dijela baštine, Zvijezde, prvog renesansnog grada-tvrđave u Europi. Uglavnom je to bilo u emisijama Josipa Grdine i Tomislava Jambrošića. Napisali smo i objavili veći broj članaka, osvrta i komentara, obično u u Karlovačkom tjedniku i Svjetlosti, pisali smo dopise Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, Institutu za povijest…… O svemu tome postoji velika i opsežna arhiva, koju može svaki zainteresirani član Udruge i svaki građanin pogledati.
U organizaciji Udruge održano je više javnih tribina, predavanja i drugih aktivnosti s renomiranim predavačima. Navest ćemo neka od tih zbivanja:
-
Otvorena javna tribina: karlovačka Zvijezda i program obnove pet gradova, Zlatko Uzelac, prof., povjesničar umjetnosti i urbanist
-
Znanstveni simpozij o akademiku Borisu Magašu, pod počasnim pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Grada Karlovca, na kojem su sudjelovali najbolji hrvatski i slovenski arhitekti (25. listopada 2014.)
-
Izdali smo Zbornik radova o arhitektu Borisu Magašu, s radovima sudionika Simpozija, te još nekih istaknutih hrvatskih arhitekata (30. svibnja 2016.) Zbornik je tiskan u suradnji s Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu,
-
Okrugli stol „Kulturni krajolik grada Karlovca“ dr. sc. Biserka Bilušić Dumbović, pročelnica Konzervatorskog odjela u Rijeci, Ministarstvo kulture RH
-
Predavanje „Karlovac – od renesansne tvrđave do baroknog grada“ dr. sc. Milan Kruhek
-
Okrugli stol „BIOOTPAD“ – Naviku usvojimo i otpad odvojimo.
-
Okrugli stol „Potencijal, vrijednosti i koncepcija prostornog razvoja Grada Karlovca“
U svim navedenim aktivnostima nisu sudjelovali u organizaciji i ništa nisu doprinijeli ni B. Schmuck ni N. Vuljanić, ali znali su za njihovu organizaciju. Unatoč tome kažu da bi već zbog neaktivnosti i nerada Udrugu trebalo ugasiti. Odakle im tolika nekritičnost i nekorektnost?
I na kraju ono najvažnije: što smo sa svim našim aktivnosti postigli?
Mi nismo izvršna vlast i ne možemo određivati što će se i kako na nekom području u Karlovcu raditi, ali mislimo da smo potaknuli vlast i građane da o najvažnijim stvarima o kojima smo govorili i koje smo promicali, razmisle. Mislimo da se zbog toga ipak mijenjaju pogledi na neke važne stvari. Primjerice, da se bolje shvati vrijednost zelene zone, bedema i šančeva, da se krene u obnovu bedema i šančeva, da se učinkovitije obnavljaju zgrade u Zviiezdi, da se odustane od gradnje podzemne garaže ispod Jelačićeva trga i velike „kockaste“ zgrade iza Oružane, da se ne dopusti izgradnja takvih i sličnih zdanja s ravnim krovištem u Zvijezdi i drugo. Sve smo radili sa željom da budućim generacije ostavimo nešto dobro i korisno. Kaže se: „Zrno po zrno pogača, kamen po kamen palača.“ Nadamo se da smo bar jedno zrno i jedan kamen ugradili u budućnost našega grada.
Mr. sc. Boris Borčić, dipl. ing., predsjednik Udruge
Prof. dr. sc. Boris Morsan, dipl. ing. arh., potpredsjednik Udruge
Marina Majoli, prof., članica IO-a Udruge
Prim. mr. sc. Boro Vitas, dr. med., član IO-a Udruge
Ljubo Batalo, oec., član Nadzornog odbora Udruge
Ivan Pecoja, dr. med. vet., član Nadzornog odbora Udruge
