Mnogi građani susreli su se s diskriminacijom prilikom kupovine putem interneta, točnije njih 42% – što je ujedno postotak korisnika interneta u Hrvatskoj koji kupuju online. Budući da čak 63 % internet trgovaca ne prodaje van svoje države članice, mnogi europski kupci, a posebno oni iz manjih i novijih država članica kao što je Hrvatska nisu u mogućnosti kupovati u određenim web trgovinama.
Razlog tome je geoblokiranje, odnosno digitalno ograničenje u prekograničnoj internetskoj trgovini i u dostupnosti sadržaja na osnovi geografske lokacije. Tako se primjerice, moglo dogoditi da određenoj web trgovini uopće ne možete pristupiti zato što kupujete iz druge države, da ne možete dovršiti kupovinu nakon što unesete broj svoje kartice, da vam stranica prikaže nove, više cijene proizvoda zato što kupujete iz druge države ili vas pak stranica automatski preusmjerava na druge, posredničke web stranice.
Poduzete konkretne mjere
Europska komisija je kao dio strategije jedinstvenog digitalnog tržišta u svibnju 2016. predložila nova pravila o zabrani geoblokiranja koja je Europski parlament početkom veljače i podržao. Novim pravilima zabranit će se blokiranje kupaca u web trgovinama drugih država članica na temelju njihove nacionalnosti, prebivališta ili IP adrese. Njih još formalno mora odobriti Vijeće te se očekuje da će Uredba stupiti na snagu do kraja godine.
Uredba o geoblokiranju jedna je od mjera Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta (DSM) koju je Komisija donijela 2015. godine kako bi potakla rast i razvoj tržišta EU, a uključuje i ostale važne mjere kao što su transparentnije i pristupačnije cijene isporuka prekograničnih paketa, jednostavnija pravila o porezu na dodanu vrijednost za internetsku trgovinu te bolju zaštitu potrošača.
Prošlogodišnja istraživanja pokazuju da 29 posto hrvatskih građana kupuje putem interneta, što je u usporedbi s europskim prosjekom od 57 posto ili pak prosjekom Skandinavskih zemalja i Velike Britanije od čak 82 posto, prilično malo. Razlog tome je velikim dijelom upravo diskriminacija na online tržištu te će se ukidanjem geoblokiranja online trgovina znatno povećati, što će pak direktno utjecati i na povećanje BDP-a.
Daljnji koraci
Nakon što Uredba o geoblokiranju stupi na snagu, Komisija će imati dvije godine da razmotri njezin opseg i mogućnost uključivanja dodatnih usluga kao što je internetska prodaja softvera, igrica, e-knjiga i glazbe. Također će analizirati je li u sektorima kao što je promet i audiovizualne usluge ostalo neopravdanog geoblokiranja koje bi trebalo ukloniti.
Sponzorirani članak
