Nastavu vjeronauka pohađa sve manje učenika. Dio generacije ne upiše vjeronauk, pa se onda razredi moraju spajati u jedan. S takvom se situacijom suočava i karlovačka gimnazija, učenika na vjeronauku je manje, ali to vjeroučitelji smatraju normalnim, odnosno i prije se događalo da se ponekad više, a ponekad manje upiše ta nastava. Trenutno u gimnaziji vjeronauk pohađa 65% učenika.
–Vjeronauk je jedan od predmeta, na kojeg utječe socio-kulturna situacija. Mi smo dio Europske Unije, pa bi se moglo reći da kopiramo njene trendove, a to je pojačana sekularizacija, smanjenje institucionalne religioznosti. Primjetno je, da kod mlađih generacija religija nije dio njihovog identiteta, nego je ona jedna od mogućih ponuda. Vjeronauk se mora prilagoditi toj situaciji, jer je on jedna od ponuda na tržištu. Prije 10, 15 godina obitelj je očekivala od učenika da pohađa vjeronauk jer se on povezivao s nacionalnim identitetom, sada u srednjoj školi to je slobodan odabir, rekao je vjeroučitelj Tomislav Šegina.
Dio učenika nakon osnovne škole, kada je vjeronauk obvezan dio nastave, i sakramenta svete potvrde u osmom razredu, ne upisuje vjeronauk u srednjoj školi. Teško je utvrditi zašto je tomu tako, ne postoje konkretna i sustavna istraživanja, ali…
-Imamo neke pokazatelje, kod nekih dođe do zasićenja, tijekom od osam godina netko želi promijeniti. Upisuje se ponekad etika, jer se želi promijeniti učenje, a ne to što ima nešto protiv vjeronauka. Ima dio učenika čiji to jednostavno nije svjetonazor. Ima različitih razlozi za taj pad.
Kako bi se u budućnosti ta slika promijenila treba poraditi na kvaliteti sadržaja, mišljenja je vjeroučitelj Šegina.
-Moramo poraditi na kvaliteti. Više ne možemo očekivati da će to biti samo po sebi razumljivo. Moramo se prilagoditi mlađim generacijama, vidjeti kako pristupiti novom svijetu, gdje tradicija nije toliko popularna. Velika je odgovornost na nama da poradimo na kvaliteti, zaključio je vjeroučitelj Šegina.
