
Važno je za napomenuti da je Ukrajina nedavno dobila najmoderniji sustav protuzračne obrane IRIS-T SLM ( Surface Lainched Medium Range) koji im je ustupila Njemačka za rušenje ruskih projektila.
Mjesto pada projektila na farmi blizu grada Przewodowa na samoj granici s Ukrajinom predstavlja moguću ozbiljnu prijetnju sigurnosti između NATO saveza i Ruske Federacije. Predsjednik Poljske Duda izjavio je „da su vrlo ozbiljno shvatili ovaj incident te da će SAD poslati svoje eksperte da u suradnji s poljskim istražiteljima sudjeluju u ovoj istrazi. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je izjavio „da NATO blisko prati situaciju i pružit će svu pomoć istrazi“.
Možebitno uvođenje „No fly“ zone iznad teritorija Ukrajine blizu granice s Poljskom, predstavlja „dvosjekli mač“ i ta mogućnost postoji po međunarodnim propisima, ali Rusija je izričito dala do znanja Zapadu da će takav postupak smatrati direktnom prijetnjom i ulaskom u sukob „de facto“ objava rata.
Stvarna prijetnja od sukoba između NATO-a i Ruske Federacije je sada ušla u novu fazu. Članice NATO saveza Poljska i Litva upozoravaju na sve veću mogućnost prelijevanja sukoba na teritoriji zemalja članica.
Nova dimenzija u ovom sukobu je strateška pozicija koju su zauzele ruske oružane snage i operativno ih provode, a to je ciljanje ukrajinske električne infrastrukture. Zajedno s time koriste se taktike neselektivnog granatiranja civilnog stanovništva (taktika terora) čiji je glavni cilj slomiti borbeni duh protivnika napadajući civile, bez ikakvog vojnog operativnog cilja. Uporabom dronova iranske proizvodnje uništavaju se izvori energije za civilno stanovništvo.
Postoji otvoreno pitanje koje se postavlja u pogledu Moldavije koja isto trpi gubitak električne energije i pokušava u dogovoru s Rumunjskom osigurati dovoljne količine za svoje stanovništvo kako bi bilo moguće izdržati izazove koje će nositi pogoršanje vremenskih prilika.
Preuzimanje Hersona od strane ukrajinskih oružanih snaga i povlačenje ruske vojske za stvaranje obrambene linije s druge strane rijeke Dnjipro, kojom bi se zadržalo područje samoproglašenih republika Donjetska i Luhanska koje proruske snage ne kontroliraju u njihovim teritorijalnim granicama upućuje na ipak povećanu zabrinutost zapovjedništva ruske vojske na samom terenu.
Stvaranje sanitarnog kordona koji prije svega ima za cilj zaštititi pristup poluotoku Krimu koji predstavlja sigurnost za rusku flotu i bio je prvi dio Ukrajine koji je anektiran. Stvaranjem poveznice s jugom okupiranog ukrajinskog teritorija zatvara se cjelina, koja će se pokušati održati pod svaku cijenu kroz zimski period.
Narednih mjesec dana ključni su u pozicioniranju odnosa snaga na terenu. Moguća eskalacija sukoba uvijek postoji s obzirom na istragu zapadnih saveznika unutar NATO-a u Poljskoj, no za to će se trebati ponuditi čvrsti dokazi i argumenti koji bez ikakve sumnje upućuju na terorističko djelovanje na području zemalja članica.
Zaključak izjava vodećih čelnika NATO-a, EU i zemalja G7 je da će se politika sankcija i postupno povećavanje istih nastaviti kroz naredni period i tako odrediti daljni tijek sigurnosne situacije.