Na veliko smo zakoračili u 2023. pa smo istražili koji su to poslovi trenutno najtraženiji u Karlovačkoj županiji. Kako vladajući kažu, nezaposlenost nikad nije bila manja s čime se složila i Ivana Mehle, predstojnica karlovačke podružnice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ovaj trend pada nezaposlenih i porasta zaposlenih aktualan je već nekoliko godina.

Trenutno postoji velika potražnja za određenim profilom radnika. Pa su neki od najtraženijih radnici za poslove najniže obrazovne razine poput radnika na proizvodnim linijama, radnika u održavanju, čistačica, konobara i kuhara. Kad je riječ o radnicima srednje stručne spreme prednjače medicinske sestre i tehničari, vozači, tesari, zidari, radnici visoke gradnje, CNC operateri i armirači. Najtraženiji radnici s visokom spremom su liječnici, potom odgajatelji, strojari, pravnici, socijalni radnici i ekonomisti financijskog smjera.

-Koliko god da se smanjuje bazen nezaposlenih osoba, gospodarstvo još uvijek intenzivno traži radnike pa tako osobe koje su kod nas u evidenciji, a koje imaju otežani faktor zapošljivosti, bilo da je to dugotrajna nezaposlenost ili nedostatak stručnih znanja i slično, sada dobivaju prilike. Ono što se još uvijek nastavlja je trend povećanja radnih mjesta u Karlovačkoj županiji. Od prošle godine u ovo vrijeme pa do sada otvoreno je od 1000 do 1500 radnih mjesta. Rekla bih da je kod nas bolja situacija, došli smo do toga da tko god može i želi raditi danas može pronaći posao, kazala je Ivana Mehle, predstojnica Područnog ureda HZZ-a.

Danas više ni jedno zanimanje posebno ne iskače po pitanju nezaposlenosti kao što je to nekoć bio slučaj s ekonomistima. Sada je ujednačen broj po zanimanjima onih koji dolaze na burzu. Iako postoje indikacije da na državnoj razini imamo velik broj studenata i visokoobrazovanih ljudi, a premalo radnika, na karlovačkoj burzi kažu da im to ne predstavlja problem. Nema alarmantnog broja visokoobrazovanih ljudi u evidenciji. Na HZZ-u su 2022. po prvi puta napravili analizu upisa studenata na fakultete. Otprilike 40% studenta je upisalo deficitarno zanimanje što je obećavajuće za buduće zaposlenje. Postoji manji problem sa 60% studenta koji su na razno raznim fakultetima drugih usmjerenja, pa su slabije zapošljivi, ali ako se nastavi trenutni trend zapošljavanja problema neće biti.