Rak debelog crijeva ili kolorektalni karcinom opaka je bolest od koje godišnje oboli gotovo 3.500 ljudi, a u 2021. odnio je 2116 života. Ne bira niti spol, niti rod – stopa pobolijevanja kod muškaraca i žena podjednaka je, a iako je pojavnost češća kod ljudi starijih od 50 godina, čini se kako nažalost obolijevaju i sve mlađi.

– Ako govorimo o tome koliko karcinoma kolona ima, moramo napomenuti da se radi o vrsti karcinoma koji je drugi po učestalosti kod žena i muškaraca. Kod žena je prvi po učestalosti karcinom dojke, a kod muškaraca se radi o karcinomu pluća, kazala je Višnja Mihalić Mikuljan, ravnateljica Specijalne bolnice za produženo liječenje Duga Resa, dr.med. specijalist interne medicine, subspecijalist gastroenterolog.

Ako ga se otkrije u ranoj fazi, kolorektalni karcinom izlječiv je u 95% slučajeva.

– Postoje različiti stadiji razvoja karcinoma, no najbitnije ga je detektirati u stadiju polipa, dok još nije maligno alterirao, i tada ga se može ukloniti tijekom kolonoskopije, istaknula je Višnja Mihalić Mikuljan.

Smanjenje smrtnosti bilo bi značajnije kad bi se svi građani pridržavali preporuka za sprječavanje raka debelog crijeva i poradili na minimaliziranju rizičnih faktora za obolijevanje od ove vrste zloćudne bolesti.

– Faktori rizika su razni – sjedilački način života, debljina, alkohol, pušenje i stres – i to su stvari na koje možemo utjecati. No treba istaknuti i da je 30% uzroka nastanka karcinoma debelog crijeva rezultat genetike. Ljudi koji u obitelji imaju oboljele od karcinoma kolona trebaju ranije krenuti s preventivnim pregledima i zato se danas preporučuje prvu kolonoskopiju obaviti prije četrdesete godine života, priča nam gastroenterologinja Višnja Mihalić Mikuljan.

Svježa krv nakon stolice jedan je od glavnih simptoma, a ovome možemo još dodati gubitak tjelesne težine, nadutost i bolove u trbuhu te izrazit umor kao moguće znakove nastanka zloćudne bolesti. Preventivno djelovanje ono je što može svakome spasiti život, no čini se kako građani ne brinu o svojem zdravlju koliko bi trebali.

– Nažalost, odaziv na preventivne programe nije dobar. Teško je reći zašto je to tako, ali ljudi se često boje i same pomisli na rak pa se prečesto događa da niti naprave pretragu, niti vrate kuvertu s pozivom, priča nam Višnja Mihalić Mikuljan.

Očekivalo se kako bi smrtnost trebala pasti za 15% od početka provedbe programa prevencije, no to se nije dogodilo, dapače, smrtnost se  povećala.

– Po nalogu resornog ministra, veliki dio preventivnog programa provodit će liječnici obiteljske medicine, čime će oni biti nažalost dodatno opterećeni, no nadam se da će htjeti sudjelovati jer jedino oni mogu znati koji to pacijenti, s obzirom na obiteljsku genezu i simptome, imaju povećan rizik od raka debelog crijeva. Nadamo se da će to dodatno motivirati ljude da obave pregled, zaključno je kazala Višnja Mihalić Mikuljan.

U našoj županiji preventivni pregledi obavljaju se u Karlovcu, Dugoj Resi i Ogulinu. Ovim putem apeliramo da se odazovete pozivu na pregled jer jedino prevencija i rana detekcija malignih promjena ono je što može spasiti život.