cacib1

Fumari – posebne znamenitosti Lastova

LASTOVO – Lastovo, jedan od najudaljenijih hrvatskih otoka na Jadranu, naseljen je nekoliko tisuća godina. Prvi poznati stanovnici bili su Iliri, naseljavali su ga Grci i Rimljani, bio je pod vlašću Bizanta, Mletačke pa Dubrovačke Republike, Austro-Ugarske, Italije… Navodno ga Rimljani nazvaše Augusta Insula – Carskim otokom.

Otok Lastovo čini i 46 otočića i hridi, a na njegovih četrdesetak kilometara površine u 19 stoljeću živjelo je blizu dvije tisuće stanovnika, najviše u naseljima Lastovu i Ublima. Danas ovaj otok ima oko 800 žitelja, jer je godinama iseljavan. Godine 2006. proglašen je Parkom prirode, jedanaestim po redu u Hrvatskoj. Uz Mljet, on je najšumovitiji hrvatski otok sa gotovo 70 posto površine pod šumama. I još jedna zanimljivost – na Lastovu je mnogo toga u znaku broja 46 – toliko je otoka i otočića, isto toliko uvala, 46 je  pitomih polja i isto toliko crkvi i kapelica… Na Lastovu nema otrovnih i opasnih životinja, čak ni otrovnih pauka poput ozloglašene „crne udovice“  koji su tako česti na stjenovitim dijelovima priobalja, nema ni zmija otrovnica.  Stoga se bez ikakve bojazni može šetati poljima ili odmarati u hladovini borova.

U slobodnoj i nezavisnoj Hrvatskoj Lastovo doživljava i turistički razvoj. Uz brojne ugostiteljske objekte i smještajne kapacitete, posjetitelji mogu uživati u netaknutoj prirodi, skrovitim morskim uvalama i čistom moru. Posebno će oduševiti grad Lastovo i njegova starinska mediteranska arhitektura. A dodatna znamenitost toga ali i drugih naselja su fumari (dimnjaci) neobičnih i zanimljivih oblika. Lastovčani kažu da ne postoje dva jednaka fumara, jer je svaki građen drugačije kako bi se dokazala imućnost vlasnika kuće i naravno kako bi se razlikovali od drugih. Fumari su imali i razne ukrase a na njima često nalaze rogovi koji su ujedno služili i kao urok protiv zla.

– Fumari su služili za izvlačenje dima iz prostorije koja se jedina grijala u hladnim danima. Građeni su posebnom tehnikom, kako se dim ne bi vraćao u prostoriju. Stoga su ondašnji graditelji dobro poznavali i strujanja vjetrova, kaže nam Ivan Čihoratić, zamjenik načelnika općine Lastovo ali i jedini sadašnji graditelj fumara.

Počeo se slučajno zanimati za fumare, najprije je obnovio nekoliko postojećih, a potom je otpočeo podizati nove zainteresiranim sumještanima.

– Dominantni fumari su okrugli, specifični su po visini i kapi na vrhu za koju je domaći izraz „bareta“ – tumači Ivan Čihoratić. Ona je posebna upravo zbog vjetra. Inače, fumari su izvorno građeni od opeke, no u novije vrijeme rade se i od drugih materijala. Procjenjujem da je oko četrdesetak novih fumara sagrađeno posljednjih godina. Uz lastovske fumare građene prije stotinjak i više godina, slični se mogu pronaći još samo na dubrovačkom području, kaže Ivan Čihoratić.
cihoratic_ivanfumari