Međunarodni dan borbe protiv siromaštva

Prije točno 24 godine u Parizu se okupilo sto tisuća ljudi kako bi odali počast žrtvama siromaštva, gladi i nasilja. Od 1993., kada je Glavna skupština Ujedinjenih naroda odlučila da će se na taj dan promicati potreba za smanjenjem siromaštva u svim zemljama, 17. listopada obilježava se kao Međunarodni dan borbe protiv siromaštva. Ovaj dan obilježava se samo jedan dan nakon Svjetskog dana hrane, koji je posvećen upravo onima koji nemaju što jesti, te problemu nedostatka hrane u svijetu.

Prema izvještaju Svjetske Zdravstvene Organizacije (WHO) stotine milijuna ljudi na južnom dijelu naše planete provode cijeli život u ekstremnom siromaštvu i 11 milijuna djece umire svake godine od bolesti uzrokovane izgladnjivanjem.

Prema posljednjim podacima Međunarodne organizacije rada (MOR), s manje od dva dolara na dan živi polovica čovječanstva, oko tri milijarde ljudi, i gotovo sve zemlje u razvoju. Od tog broja, milijardu ljudi, odnosno gotovo četvrtina stanovnika zemalja u razvoju, preživljava s jednim dolarom na dan. U izvješću koje je ta organizacija predstavila na svojoj godišnjoj konferenciji, nezaposlenost u svijetu raste, te pogađa oko 180 milijuna ljudi.

Svjetska banka procjenjuje da u potpunoj bijedi živi oko 1,5 milijardi ljudi. Ni u Hrvatskoj situacija nije ništa bolja, u Uredu za socijalnu skrb procjenjuju da samo u Zagrebu živi blizu 500 beskućnika.
Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) u današnjem je priopćenju, u povodu 17. listopada, Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, upozorio na potrebu nove raspodjele bogatstva.
U Hrvatskoj veliki broj građana živi ispod granice siromaštva iako naša zemlja, po istraživanju Svjetske banke, nije siromašna već nije dobro raspodjelila bogatstvo tako da bi trebalo provesti preraspodjelu.

SSSH stoga zahtijeva da minimalna mirovina iznosi 40 posto prosječne plaće, a minimalna plaća 50 posto prosječne plaće.
Prema podacima Međunarodne konfederacije sindikata, polovica svjetske radne snage zarađuje manje od dva dolara dnevno. U Hrvatskoj stopa siromaštva iznosi 16,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Po istraživanju Svjetske banke iz 2006. godine, siromašnim se smatra svaki građanin čija su mjesečna primanja manja od 1845 kuna.

Od 1.250.000 hrvatskih umirovljenika, 75 posto ih prima mirovinu ispod te granice. Primatelja socijalne pomoći je 170.000, a poljoprivrednog stanovništva 246.000, od kojih je 100.000 neaktivno.

Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) ističu da većina hrvatskih građana najbolje razumije značenje pojma siromašan kada dobije mjesečnu plaću ili mirovinu.
Život na kredit i dug sastavni su dijelovi njihovog preživljavanja, a kako tek žive nezaposleni i radnici koji ne primaju plaće… Bezizlazno je i besperspektivno u siromaštvu biti bolestan, upozorava NHS.
Jedini odgovor na siromaštvo su pravična plaća i pravična mirovina poslije radnoga vijeka, naknade za nezaposlene, socijalne pomoći od kojih se može dostojno živjeti, te dostojna skrb o bolesnima, starima, nemoćnima i napuštenima.
Pravična društvena raspodjela ne znači neki novi komunizam nego samo manje pohlepe kod jednih na račun drugih. Tome svakako pripadaju jednako pravo i mogućnosti obrazovanja i zdravstvene skrbi za sve.
Pitanje društvene solidarnosti nije samo pitanje pomoći najugroženijima nego i stvaranje uvjeta da više ne budu ugroženi, naglašava NHS.

Danas je dan podsjećanja i prigodnih manifestacija, promidžbe političara i udruga, pisanja priopćenja, nabrajanja statističkih podataka, no što je sa svim danima prije i poslije, pitaju se sindikalci.
Ni statistike, ni nabrajanja, ni prigodni govori i obećanja, ni jednodnevna prigodna solidarnost sa siromašnima ne rješavaju bit problema, kažu sindikatu.